Devetnaestog dana aprila 2013. godine, bivši srpski i kosovski premijeri Ivica Dačić i Hašim Tači su, uz posredovanje predstavnice Evropske unije Ketrin Ešton, potpisali Briselski sporazum koji se sastoji od 15 tačaka kojim je trebalo da počne normalizacija odnosa sa takozvanim Kosovom.

Oko teksta ovog dokumenta, koji je prvenstveno nazvan "Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa" pregovaralo se šest meseci pre nego što su ga Dačić, Tači i Ešton potpisali.

Potpisivanje dokumenta izazvalo je pravu buru u javnosti, pre svega među Srbima sa teritorije Kosova i Metohije koji su tada svojim protestom iskazali stav da nisu za ovaj sporazum. Slično je odreagovala i Srpska pravoslavna crkva na čelu sa tadašnjim Patrijarhom Irinejom. Na tome je, međutim, ostalo. Danas, nakon 11 godina, ovaj sporazum se u nekim tačkama primenjuje, dok u nekim - ne.

Glavna tačka "razdora" i okosnica ovog sporazuma predstavlja Zajednica srpskih opština koja ni danas, posle više od jedne decenije, nije implementirana.

Upravo šest tačaka sporazuma odnosi se na osnivanje, delokrug i funkcije planirane Zajednice srpskih opština, a tri na policiju i bezbednost, navodeći jednu policijsku snagu na teritoriji celog Kosova.

Najbolja ponuda?

Tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić, nakon što je parafirao tekst koji je nazvao "najboljom ponudom koju je Srbija do sada dobila"

"Imajući u vidu da je tekst ostao isti kada je reč o pravima srpske zajednice, odnosno da tačka devet koja se tiče policije nije menjana i da je tačka 14 promenena i da ona glasi otprilike kao što je u zaključcima Saveta EU, a to je da mi treba da imamo otvoren evropski put, izbačena je znači odrednica da Srbija ne treba da blokira Kosovo u međunarodnim organizacijama, samim tim u UN i tako dalje, imajući sve to u vidu, ovaj tekst je svakako povoljniji za našu stranu nego što su bili svi dosadašnji predlozi", rekao je 2013. godine Dačić.

Šta tačno piše?

Formiraće se Udruženje/Zajednica većinski srpskih opština na Kosovu. Članstvo će biti otvoreno za sve druge opštine, ako se o tome slože članovi.

Zajednica će imati osnivački statut. Može biti ukinuta samo odlukom opština koje su u njenom sastavu. Garancije za Zajednicu su važeči zakon i Ustavni zakon.

Organizacija Zajednice će biti zasnovana na istim osnovama kao i Asocijacija kosovskih opština, odnosno imaće predsednika, potpredsednika, skupštinu i veće.

Opštine članice, u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i kosovskim zakonima, biće ovlašćene da sarađuju vršeći svoje nadležnosti kolektivno preko zajednice. Zajednica će imati puni nadzor u oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja.

Zajednica/Asocijacija ima i dodatne nadležnosti, koje će na nju prenete centralne vlasti u Prištini.

Zajednica će imati predstavničku ulogu pri centralnoj vlasti, kao i mesto u lokalnim, savetodavnim telima u tu svrhu. Kako bi se navedeno sprovelo, predviđa se funkcija monitoringa.

Policija će biti jedinstvena i to će biti kosovska policija. Čitava policija sa severa Kosova treba da bude integrisana u okvire kosovske policije. Plate će isplaćivati jedino kosovska policija.

Pripadnicima drugih bezbednosnih srpskih struktura biće ponuđeno mesto u odgovarajućim kosovskim strukturama.

Zajednica će preko četiri opštine (Severna Mitovica, Zvečan, Zubin Potok, Leposavić) birati regionalnog komandira policije, Mitrovica će imati drugog regionalnog komandira za Južnu Mitrovicu, Srbicu i Vučitrn. Regionalni komandant četiri severne opštine sarađivaće sa drugim regionalnim komandantima.

Predviđa se da pravosudne vlasti budu integrisane i rade u okviru kosovskog pravnog okvira. Apelacioni sud u Prištini će uspostaviti panel u kojem će u većini biti sudije kosovski Srbi koji će se baviti poslovima u svim opštinama sa većinskim srpskim stanovništvom. Odeljenje Apelacionog suda, uključujući administrativno osoblje i sudije, imaće stalno sedište u severnoj Mitrovici. Svaki panel imaće u sastavu većinu sudija koji su kosovski Srbi, pravosuđe će biti integrisano i radiće u okvirima pravnog sistema Kosova. Apelacioni sud u Prištini će formirati panel sudija u kome će većinu činiti sudije kosovski Srbi. Oni će biti nadležni za sve opštine sa većinskim srpskim stanovništvom. Odeljenje apelacionog suda, sastavljeno od administrativnog osoblja i sudija, imaće stalno sedište u severnoj Mitrovici (Okružni sud Mitrovica). Svaki panel ovog odeljenja biće sastavljen većinski od sudija kosovskih Srba. U zavisnosti od prirode predmeta sudiće nadležne sudije.

Predviđa se održavanje lokalnih izbora u 2013, uz podršku OEBS-a i po zakonima Kosova i međunarodnim standardima.

Potpisnici se obavezuju na izradu plana za implementaciju dogovorenog do 26. aprila. U sprovođenju dogovora mora se poštovati princip transparentnosti finansiranja.

Potpisnici se obavezuju na postizanje sporazuma o telekomunikacijama i energetici i da ih završe do 15. juna 2013.

Dve strane se obavezuju da neće jednu drugu blokirati, niti podsticati druge da blokiraju evropske integracije druge strane.

Predviđa se formiranje Odbora za primenu dogovora uz podrsku Evropske unije, u kome će biti predstavnici obe strane, kojima će predstavnici EU pružati podršku.

Šta se danas dešava?

Danas, jedanaest godina od potpisivanja Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština – o čemu govori prvih šest tačaka – još uvek nije formirana. Sa druge strane, tačke koje se odnose na integraciju Srba u Kosovsku policiju, sudstvo, organizovanje lokalnih izbora na Severu Kosova 2013. godine, tj. 7, 9, 10 i 11. tačka – jesu.

Međutim, početkom novembra 2022. godine upravo te tačke su dobrim delom praktično "pale u vodu", jer su Srbi sa Severa napustili sve kosovske institucije, a zbog odluke vlade u Prištini o tablicama. Do danas, Srbi nisu u takozvanim kosovskim institucijama.

(JA/EUpravo zato)