Izjave "Zapadnom Balkanu je mesto u Evropskoj uniji" punile su novinske stupce mesecima za nama, uz tvrdnje da "bez celovite EU nema ni stabilnosti na starom kontinentu". Između tih tvrdnji čula su se i pitanja, poput onih koje će nove članice EU primiti, da li je ta 2030. godina realan rok, a među potencijalnim članicama analiza - kakav će biti nivo životnog standarda kada postanu deo evropske porodice.

Samit lidera Zapadnog Balkana u Skoplju ukazao je da su Albanija i Crna Gora najbliže prijemu u EU, među zemljama regiona, a u prilog tome išle su i izjave evropskih zvaničnika. 

Komesarka za proširenje EU Marta Kos nedavno je Albaniju ocenila kao jednog od najnaprednijih kandidata za pristupanje Evropskoj uniji i dodala da je osim Albanije, još i Crna Gora prilično spremna za ulazak u EU.

"Pregovori o pristupanju EU sa Albanijom napreduju brže nego ikada. Ponovo sam naglasila da je napredak u pregovorima jasan pokazatelj kontinuisane posvećenosti i podrške Albanije", izjavila je nedavno Kos, dodajući da bi 2027. godina mogla da predstavlja ključni trenutak za zaključenje tog procesa.

Ova izjava dolazi u trenutku kada je proširenje EU ponovo među prioritetima Unije, naročito u svetlu geopolitičkih izazova poput rata u Ukrajini i potrebe za stabilizacijom Zapadnog Balkana. EU je u više navrata naglasila da budućnost regiona vidi unutar Unije, ali je takođe jasno stavila do znanja da će brzina napredovanja zavisiti isključivo od rezultata koje zemlje kandidati postignu.

Albanija je, zajedno sa Severnom Makedonijom, zvanično započela pregovore sa EU u julu 2022. godine, nakon višegodišnjih političkih i tehničkih prepreka. Reforme u vladavini prava, borbi protiv korupcije i jačanju institucija ostaju u središtu pregovaračkog procesa.

Marta Kos
Marta Kos Foto: Christophe Licoppe/European Commission

Izjava Marte Kos može se posmatrati kao podsticaj za albanske vlasti, ocenjuju analitičari, ali i kao signal drugim državama kandidatima da EU ozbiljno razmatra proširenje, pod uslovom da se sprovedu ključne reforme.

Na nedavno održanom sastanku EU-Zapadni Balkan, u Skoplju, poruku u sličnom, optimističnom tonu, čuli smo i od premijera Albanije Edija Rame, koji je izjavio da je zemlja na najbližoj tački ikada integraciji u evropsku porodicu.

"Veoma smo blizu, nikada nismo bili bliži, i čvrsto verujem da ćemo ispuniti sve svoje obaveze kako smo predvidjeli, uključujući rokove sa Evropskom komisijom, kao i da će zajednički plan biti u potpunosti sproveden", rekao je tada Rama i naglasio da su intenzivan rad sa Evropskom komisijom i međusobna saradnja doneli konkretan napredak u ispunjavanju uslova i standarda koje je postavio Brisel.

Kakav je životni standard u zemljama koje teže ka članstvu EU?

Prema analizi Eurostata "Ekonomski razvoj u zemlјama proširenja", objavljenoj u julu mesecu, gde je naveden nivo životnog standarda po stanovniku, u svim zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u EU, posmatran je status rasta/pada bruto domaćeg proizvoda u desetogodišnjem periodu, od 2014. do 2024. godine.

Brisel
Ljudi na ulicama u Briselu Foto: Shutterstock

Analiza je zasnovana na podacima koje su dostavile države kandidati, koje sarađuju po Eurostat metodologiji, a sakupljani su, kako se navodi, do maja ove godine. Po toj analizi, prosečni nivo BDP-a po stanovniku u EU, povećan je sa 26.830 evra u 2014. godini na 39.680 evra u 2024. godini. Povećanje iznosi oko 12.800 evra tokom prošlih deset godina.

U delu koji se u analizi Eurostata odnosi na Srbiju, pokazalo se da je u 2024. godini, nominalni BDP po stanovniku Srbije dostigao 12.510 evra (14.600 dolara) , što je jednako 31,5 postoproseka EU (39.680 evra). To je značajno povećanje, jer je BDP po stanovniku iznosio samo 5.190 evra u 2014. godini, navodi Eurostat.

Prema podacima za Crnu Goru, konkretno 2023. godinu), BDP po stanovnioku je iznosio 11.000 evra, što je ispod jedne trećine nivoa EU.

Albanija je ostala na još nižem nivou, 6.500 evra za 2022. godinu, dok noviji podaci nisu dostupni. Taj nivo BDP-a po stanovniku Albanije predstavlja manje od jedne petine prosečnog nivoa država članica EU, odnosno samo 18,1 posto.

Tirana
Tirana Foto: Shutterstock

Prema ovoj analizi, ako je izvesno da će i Albanija i Crna Gora, prema najavama zvaničnika EU, postati za koju godinu članice EU i to pre 2030., očekuje se će se u narednom periodu povećavati BDP obe zemlje, ali povećavati i BDP ekonomski razvijenih EU članica.

Procenama razvoja BDP-a po stanovniku bavi se Statista, globalna platforma eksperata za podatke, piše magazin Biznis. Ova platforma objavia je procene kretanja BDP-a za gotovo sve države sveta, pa i za države koje se pominju u kontekstu pristupanja EU, za period do 2030. godine.

U analizi ekspertske platforme Statista, Albanija bi 2030. trebalo da ima 14.702 dolara po stanovniku, a Crna Gora 17.590 dolara po stanovniku. Iako se ne pominje u tom kontekstu za članstvo u EU, Srbija bi trebalo da ima 21.070 dolara po stanovniku.

Ko od zemalja Zapadnog Balkana ima najveće šanse za prijem u EU?

· Crna Gora je zatvaranjem još jednog pregovaračkog poglevlja u junu dodatno učvrstila status najnaprednije zemlje regiona u pregovorima sa EU. Evropski zvaničnici, uključujući komesarku za proširenje i direktora EK za proširenje Gerta Jana Kopmana, pozdravili su ovaj potez kao važan signal za ceo region. Do sada je otvoreno 33 od 35 poglavlja, a sedam privremeno zatvoreno. Glavni izazovi ostaju u oblasti vladavine prava, posebno pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala. EK preporučuje dalju reformu izbornog zakonodavstva, depolitizaciju pravosuđa i jačanje zaštite ljudskih prava.

· Albanija, prema rečima Marte Kos, uz Crnu Goru prednjači u procesu pristupanja EU.

kaja kalas tirana.jpg
Foto: Printscreen/Youtube

Očekuje se da do septembra otvori sva poglavlja, s ciljem da tehnički deo pregovora završi do 2027. godine. Napredak je ocenjen kao umeren, uz pohvale za borbu protiv korupcije, digitalizaciju i pravosudne reforme. Nedavno je otvoren Klaster 3, koji obuhvata konkurentnost, socijalnu politiku, obrazovanje, inovacije i carinsku uniju. EK traži završetak sudske reforme, jačanje medijskih sloboda, sprovođenje izborne reforme i veće uključivanje parlamenta i civilnog društva.

· Srbija je otvorila 22 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena, ali napredak je usporen zbog nedostatka reformi u oblasti medijskih sloboda, pravosuđa i izbornog procesa, kao i zastoja u dijalogu sa tzv. Kosovom. EU poziva Srbiju na veće usklađivanje sa zajedničkom spoljnom politikom i sprovođenje ključnih reformi u Klasteru 3. Komesarka Marta Kos istakla je potrebu za nezavisnim pravosuđem, slobodnim medijima i fer izbornim uslovima. Predsednik Saveta EU Antonio Košta poručio je da je lopta u dvorištu Srbije i da budućnost zemlje zavisi od političke volje za reformama.

· Bosna i Hercegovina ima status kandidata od decembra 2022, ali pregovori još nisu počeli. EK je preporučila otvaranje pregovora uz napredak u 14 ključnih prioriteta, no politička blokada i institucionalna disfunkcija, posebno iz RS, koče proces. Iako su usvojeni zakoni o sukobu interesa i pranju novca, reforma pravosuđa, javne uprave i izbornih pravila je spora. Visoka predstavnica EU Kaja Kalas naglasila je da nema prečica ka članstvu i da se međunarodna supervizija može ukinuti tek nakon sprovedenih reformi.

· Severna Makedonija pregovara sa EU od 2022, ali je napredak uslovljen izmenom ustava radi uvrštavanja bugarske manjine, što izaziva političke podele. EK pohvaljuje napore u usklađivanju sa EU politikama, posebno u energetici i digitalizaciji, ali politička volja ostaje prepreka. Visoka predstavnica Kaja Kalas izrazila je podršku evropskom putu zemlje i naglasila da je integracija Zapadnog Balkana ključna za mir i bezbednost regiona.

(EUpravo zato.rs)