Svaki osmi Evropljanin živi u području koje je u riziku od poplava, a kritična infrastruktura je takođe ugrožena, pokazao je novi izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu.

Izveštaj je analizirao uticaj klimatskih promena na čitav hidrološki ciklus koji uključuje suše i šumske požare.

U poslednjih 40 godina su snažne oluje odnele više od 5.582 života, a opasnosti su i dalje veoma visoke.

"Oko 15 odsto industrijskih postrojenja u Evropi se nalazi na poplavnim ravnicama. Objekti poput fabrika za preradu vode se nalaze nizvodno, a više od trećine njih se nalazi na plavnim područjima", rekla je Aleksandra Kazmierčak, klimatski stručnjak iz pomenute agencije.

Poplave u Italiji, 2023, Bolonja
Michele Nucci / LaPresse / Profimedia Poplave u Italiji 2023. godine u Bolonji

Kako se navodi u izveštaju, 11 odsto bolnica se takođe nalazi u visokorizičnim oblastima.

Suše i toplotni talasi ugrožavaju i kvalitet vode jer povećavaju koncentraciju zagađivača. Ovi kumulativni događaji mogu stanovništvu da ograniče pristup vodi i pogode sisteme hlađenja u nuklearnim elektranama kao i u poljoprivredi.

"Pre dve godine smo videli pad proizvodnje kukuruza i maslinovog ulja, naročito na jugu Evrope. Gubici prouzrokovani sušom u poljoprivredi, zalihama vode i energetskom sektoru se procenjuju na 9 milijardi evra godišnje", objasnila je Kamierčak.

Šta je rešenje?

Evropska agencija upozorava na ograničenje gradnje u rizičnim područjima. Predlažu se rešenja inspirisana prirodom poput pošumljavanja teritorija kako bi se zadržavala kišnica, a tretirana voda se može ponovo koristiti.

Jedan od planova je i da se uvedu efikasniji sistemi za rano upozorenje.

(EUpravo Zato/Euronews)