Premijeri i visoki državni funkcioneri često dobijaju poklone u okviru zvaničnih susreta i protokolarnih događaja.

Ali, da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim darovima? Da li ih nose kući, poklanjaju dalje ili ostaju u vlasništvu države?

Na italijanskoj političkoj sceni to pitanje je postalo aktuelno zahvaljujući inicijativi partije Italia Viva, koja je tražila objavu podataka o poklonima koje je dobila premijerka Đorđa Meloni.

Pokloni završavaju u državnom vlasništvu

Meloni je objavila spisak čak 272 poklona koje je primila od kada je preuzela funkciju 22. oktobra 2022. godine, a nijedan od njih nije zadržala. Svi su uredno evidentirani i nalaze se u posebnoj prostoriji u Palati Kiđi, sedištu italijanske vlade.

Prostorija više liči na neobičan diplomatski muzej nego na skladište.

Premijerka je, u proseku, primala oko devet poklona mesečno.

Među darovima su se našli: tradicionalni ćilimi iz Libije, nakit iz Uzbekistana, statua argentinskog predsednika Havijera Mileija sa motornom testerom (njegov politički simbol), šeširi iz Alpa, iPad koji joj je poklonio Zelenski, skejtbord proizveden u Montesilvanu, pa čak i džak pirinča iz Pakistana.

Sve po protokolu i zakonu

Zvanični odgovor Ministarstva za odnose sa parlamentom je jasan: pokloni ne pripadaju premijerki lično, već državi, odnosno administraciji predsedništva vlade. Po zakonu, svi pokloni vredniji od 300 evra moraju biti registrovani i sačuvani.

Premijerka može odlučiti da ih izloži javnosti ili donira u humanitarne svrhe, ali ih ne može poneti kući.

Spisak je sačinio i vodi Protokolarni ured, a objavljen je nakon formalnog pitanja poslanika Frančeska Bonifacija.

Od tradicionalnih darova do političke satire

Prvi pokloni stigli su iz Indije, povodom G20 samita na Baliju, a premijer Narendra Modi joj je poklonio tradicionalnu odeću iz Kerale i tepih.

Kasnije su usledili luksuzni predmeti: dijamantski nakit, lanene košulje, umetnički izrađene marame - među kojima i jedna koju je ručno izradio albanski premijer Edi Rama za njen 48. rođendan.

Tu je i skulptura predsednika Mileija, kamile iz Libije, boce vina iz Mađarske, nakita iz Slovačke, slike i luksuzni radni sto koji joj je poklonio kralj Bahreina sa aktovkom ukrašenom zlatom i biserima.

Politička rasprava oko - poklona

Mediji su objavu spiska ispratili bombastičnim naslovima: "Blago Đorđe Meloni", "Premijerkina riznica", "Tajni sef". Međutim, realnost je mnogo manje senzacionalna, pokloni nikada nisu bili u njenom ličnom vlasništvu.

Uskoro je usledio i politički odgovor.

Poslanici stranke Braća Italije pozvali su bivše premijere - Matea Rencija, Paola Đentilonija i Đuzepea Kontea da i oni objave spiskove poklona koje su primili tokom mandata.

"Pohvaljujemo Melonijevu za ovaj gest transparentnosti", rekao je poslanik Galjaco Binjami.

Opozicija je uzvratila oštrim tonom - Raffaela Paita iz Italia Viva zatražila je da se objave i računi vezani za premijerkino privatno domaćinstvo, aludirajući na moguće nepravilnosti.

Transparentnost ili politička igra?

Iako je lista detaljna, ona nije dostupna široj javnosti, nalazi se samo u kabinetu vlade i dostupna je poslanicima.

Zbog toga je deo medija izrazio sumnju u punu transparentnost.

Soba sa poklonima u Palati Kiđi tako je postala simbol dve Italije - one institucionalne i formalne, koja sve beleži po pravilima, i druge, političke, gde se čak i pokloni koriste kao argument u sukobima.

Spisak poklona Đorđe Meloni sada jeste objavljen, ali pravo pitanje ostaje: da li će isti aršin važiti i za one koji su tu funkciju već napustili?

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)