Cilj novog Plana rasta za Zapadni Balkan, koji čini ponudu bez presedana za region, je da podstakne privredni rast, poboljša životni standard i ubrza proces pristupanja regiona Uniji. Želimo da građani Srbije, ali i Zapadnog Balkana u celini, što pre počnu da uživaju isti životni standard kao građani EU.

Prema proračunima, pri sadašnjim stopama rasta, Zapadni Balkan bi dostigao prosečan BDP po glavi stanovnika u EU do 2076. godine. To jednostavno treba da se desi brže. Da bi se ovo postiglo, novi Plan rasta je osmišljen tako da donese regionu prednosti članstva u EU čak i pre pristupanja EU, kao i da stvori nove mogućnosti za privredni rast a i da ukloni postojeće prepreke za ekonomski razvoj. Ovo će direktno koristiti svakodnevnom životu građana i preduzeća na mnogo različitih načina.

Plan se zasniva na četiri stuba koji se međusobno jačaju. Ukratko ću to objasniti, sa fokusom na Srbiju.

Prisutnost na tržištu od 500 miliona ljudi

Cilj prvog stuba je približavanje srpske privrede jedinstvenom tržištu EU. Tokom decenija smo uložili mnogo napora da što više integrišemo privrede naših država članica i uklonimo prepreke u trgovini. Usklađivanje standarda, procedura i propisa može da izgleda tehničko i dosadno, ali je pomoglo preduzećima da rastu na jedinstvenom tržištu od 500 miliona ljudi. Želimo da Srbija što pre postane sastavni deo ovog tržišta i iskoristi njegove prednosti.

Kako? Daću vam nekoliko primera. Radimo sa vlastima da Srbija postane članica Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA). Preko Sepe, finansijski transferi između zemalja članica koštaju isto kao i domaći transferi. To znači da ćete sa svog računa u Srbiji moći da prenosite novac u EU i region bez dodatnih troškova i obrnuto. Uštede su ogromne, kako za građane tako i za kompanije. Procene pokazuju da bi moglo da se uštedi oko pola milijarde evra godišnje širom regiona.

Drugi primer su zeleni koridori. Svi smo videli duge kolone kamiona na graničnim prelazima. Poboljšanjem procedura i ulaganjem u infrastrukturu, verujemo da možemo kratkoročno da smanjimo vreme čekanja za najmanje 3 sata po kamionu. Ovo skraćivanje vremena čekanja bi imalo isti efekat kao smanjenje cene svakog proizvoda kojim se trguje za 2 odsto. S obzirom na to da je robna razmena između Srbije i njenog glavnog trgovinskog partnera – EU, iznosila oko 40 milijardi evra prošle godine, ovo bi moglo da predstavlja ogromnu uštedu novca, što bi na kraju koristilo potrošačima.

Postoje i mnoge druge pogodnosti, poput ukidanja rominga između EU i Srbije, sporazuma o ocenjivanju usaglašenosti za industrijske proizvode, što bi značilo da se srpski proizvodi plasiraju na tržište kao da su proizvedeni u EU i još mnogo toga. Lista je prilično duga, a prednosti su brojne.

Kamioni i automobili na putu
Ramon van Flymen / AFP / Profimedia 

Otvorena privreda u regionu

Drugi stub je fokusiran na uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu. Za Srbiju, koja je neto izvoznik u regionu, to znači lakši pristup susednim tržištima, više potrošača za srpske kompanije i proizvode, veći broj radnika za zapošljavanje i još jaču poziciju regionalnog centra za međunarodne investitore.

Prednosti su jasne. Ali, što je još važnije, prema novom Planu rasta, svi partneri sa Zapadnog Balkana treba da obezbede jednake uslove. To znači da će svaki partner morati da otvori svoju privredu za ostatak regiona i da se konstruktivno angažuje. Ako partner ne bude delovao konstruktivno, neće moći da koristi prednosti jedinstvenog tržišta EU, iz prvog stuba. Na taj način se može blokirati samo sopstveni napredak, a ne napredak drugih.

Sredstva koja će podržati budžet Srbije

Treći stubje fokusiran na rešavanje strukturnih reformi potrebnih za uklanjanje postojećih i često dugotrajnih prepreka rastu. U skladu sa novim Planom rasta, očekuje se da Srbija usvoji reformsku agendu koja identifikuje niz strukturnih mera koje treba preduzeti do kraja 2027. Uspešno sprovođenje mera u okviru predstojeće Reformske agende Srbije će osloboditi sredstva koja će podržati budžet Srbije, kao i investicioni fond za infrastrukturne projekte.

Srbija i dalje radi na svojoj reformskoj agendi ali su prioritetne oblasti za naredne četiri godine jasne: unapređenje poslovnog ambijenta i razvoj privatnog sektora; sprovođenje zelene i digitalne tranzicije; razvoj ljudskog kapitala; i napredovanje u fundamentalnim reformama.

Preko Sepe, finansijski transferi između zemalja članica koštaju isto kao i domaći transferi. To znači da ćete sa svog računa u Srbiji moći da prenosite novac u EU i region bez dodatnih troškova i obrnuto.

Oliver Šarov

Želeli bismo da se Srbija pozabavi pitanjima kao što su poboljšane i konkurentnije prakse javnih nabavki; bolje upravljanje državnim preduzećima; smanjenje neusklađenosti veština na tržištu rada; konkurentniji i održiviji poljoprivredni sektor; bolja energetska efikasnost i još mnogo toga. U osnovi svega toga su mere za obezbeđivanje nezavisnosti pravosuđa, pravilnog funkcionisanja demokratskih institucija, borbe protiv korupcije i oblasti kao što je uključivanje manjina.

Sve su to ključna pitanja koja mogu ili otvoriti ili zatvoriti vrata za brz, dinamičan i održiv privredni rast. Plan je osmišljen tako da ako se neka zemlja pozabavi ovim pitanjima, ona ima dvostruku korist: otključava svoj ekonomski potencijal i dobija značajnu injekciju dodatnih sredstava of EU za budžetske troškove i razvoj infrastrukture.

Polovina sredstava će ići direktno građanima Srbije

Četvrti stub je fokusiran na povećanje nivoa finansiranja EU za podršku reformama i investicijama potrebnim za otključavanje rasta. Regionu smo stavili na raspolaganje 6 milijardi evra — 2 milijarde evra u vidu bespovratne pomoći i 4 milijarde evra u povoljnim zajmovima. Ovo je bez presedana jer će dovesti nivo intenziteta pomoći koju EU pruža regionu na nivo sličan onom koji države članice EU dobijaju u kohezionim fondovima. Ovo je još jedan način na koji želimo da Srbija i region što pre osete prednosti članstva u EU.

Sredstva će se oslobađati svakih šest meseci na osnovu napretka u sprovođenju Reformske agende. Svaka reforma će imati svoju cenu, odnosno osloboditi određenu količinu sredstva. Polovina sredstava će ići direktno građanima Srbije, odnosno u budžet, dok će druga polovina ići u investicioni fond za finansiranje razvoja infrastrukture, poput železnice, istraživačkih instituta i slično.

Ako zemlja ne postigne napredak u dogovorenim reformama, ima godinu dana da nadomesti zaostatak. Nakon toga se sredstva prenose ostalim partnerima u regionu. Na ovaj način zemlje imaju još više podsticaja da obezbede napredak. "Inat" takođe može biti snažan motivator za reforme...

Prilika je tu. Na Srbiji je da je iskoristi.

Glavne faze implementacije i odgovorne institucije

Novi Plan rasta pokriva mnoge oblasti. To znači da je to timski napor koji zahteva holistički i inkluzivan pristup, koji uključuje celo društvo. Javna uprava, poslovna zajednica, organizacije civilnog društva, građani, međunarodni razvojni partneri i drugi će morati da rade zajedno kako bi Srbija maksimalno iskoristila ovu priliku. Ključno je imati dobru koordinaciju i biti u stalnom dijalogu. Saradnja je osnovni princip osmišljen u DNK novog Plana rasta.

Ipak, svakom timu je potreban trener. Za Srbiju, Ministarstvo za evropske integracije radi na tome da svima budu uprte oči na loptu, zajedno sa Ministarstvom finansija. Sa strane EU, to je podjednako inkluzivan pristup koji uključuje partnere i stručnjake širom Evropske komisije, kao i država članica EU i regionalnih organizacija kao što su Regionalni savet za saradnju, CEFTA i Transportna zajednica, dok je Generalni direktorat za evropsko susedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) taj koji drži sve na terenu.

Što se tiče faza implementacije, očekujemo da će Vlada Srbije vrlo brzo, nakon konsultacija sa civilnim društvom i Skupštinom, formalno usvojiti Reformsku agendu i dostaviti je Evropskoj komisiji na ocenu, isto kao što su to činile države članice EU. Prvi reformski rezultati bi trebalo da počnu da se postižu već do decembra ove godine.

Izazovi na koje treba obratiti pažnju

Razni stubovi i akcije u okviru novog Plana rasta su ambiciozni. Mnogo je posla pred nama ali su isto tako mogućnosti ogromne. Kao i kod svih reformi, prilagođavanja politike, zakonskih promena i novih standarda i praksi, postoji mnogo izazova koje treba prevazići pre nego što se nešto u potpunosti primeni. To je prosto deo realnosti kada je u pitanju javna uprava u bilo kojoj zemlji.

Važno je osigurati da postoji neophodan momentum, politička volja i kontinuitet u upravi kako bi se osigurao neophodan napredak. Koliko god neki od ciljeva bili ambiciozni, važno je istaći da su sve oblasti delovanja izgrađene na preporukama iz Godišnjeg izveštaja Evropske komisije, Programa ekonomskih reformi i naših redovnih političkih dijaloga, tako da ništa ne neće biti iznenađenje. Istovremeno, ništa u okviru novog Plana rasta nije nemoguće, posebno ako postoji volja da se prilika maksimalno iskoristi.

Voz je na stanici, Srbija ima kartu. Na Srbiji je da se ukrca, uz podršku EU.