Tvrđava u Baču predstavlja najznačajnije i najbolje očuvano srednjevekovno utvrđenje na području Vojvodine. U ovo utvrđenje je Evropska unija uložila značajna sredstva kroz različite projekte, kako bi se očuvalo od propadanja.

Lokalitet, na kome je tvrđava izgrađena, svedoči o dugom nizu vekova korišćenja ovog prirodno odbranjivog terena, koji je svoju sudbinu vezao za reku Dunav, prirodnu granicu među narodima i civilizacijama. 

Nalazi se na oko 140 kilometara od Beograda, kod grada Bača po kome je cela plodna ravnica između Dunava i Tise dobila ime Bačka. Podignuta je na nekadašnjem ostrvu između reke Mostonge i jednog od njenih rukavaca. Sa svih strana je bila okružena vodom, a u tvrđavu se ulazilo preko pokretnog mosta.

I danas je to mesto koje bi trebalo posetiti, kako zbog bogate istorije, tako i zbog arhitekture i okruženja.

Bačka tvrđava EUpravo zato

Nastala je u 14. veku, između 1338. i 1342. godine u vreme kada je Ugarskom vladao kralj Karl Robert Anžujski.

To je vreme uspona cara Dušana Silnog i srpsko – ugarskih sukoba, što Karlo u nekom od pisama i navodi kao jedan od razloga za radove na tvrđavi - kako bi se odbranio od srpskog osvajača. Dograđivanje i ojačavanje tvrđave, kao i prilagođavanje novim vojno – inženjerskim zahtevima, trajalo je nepuna dva veka i ove poslove vodili su nadbiskupi koji su često bili i župani. Poslednja obnova pred pad u turske ruke, izvršena je za vreme fra Pavla Timorija 1523 – 1526. godine, kada je odbrambeni sistem zaokružen.

Površina od 8.700 kvadrata

Plato na kome je podignuto utvrđenje relativno je malih dimenzija, površine 8.700 metara kvadratnih. Osnova tvrđave, površine 5.600 metara kvadratnih je u obliku trapezoida i prilagođena terenu. Na uglovima se nalazilo pet isturenih odbrambenih kula, međusobno povezanih bedemom širine 2,5 metara i visine oko 12 metara, sa streljačkim stazama. Kule su različitih oblika i dimenzija.

Tri ugaone kule imaju kružnu osnovu i prema unutrašnjem prostoru su otvorene, dok su severozapadna i kula sa ulaznom kapijom, četvorougaone osnove. Istočni deo tvrđave bio je najbolje branjen pošto se tu nalazi branič – donžon kula i rezidencijalna palata, sa bunarom i cisternom. Sa unutrašnje strane bedema bili su objekti različitih namena – palate, ekonomski objekti i niz žitnih jama. Svi objekti bili su izgrađeni od opeke uz primenu kamena za dekorativne elemente.

Nakon nekoliko godina borbe za utvrđenje, Turci su konačno zaposeli bačku trvrđavu 1529. godine, a vlast su uspostavili tek nakon 14 godina. U dužem periodu turske dominacije tvrđava je bila u dubokoj pozadini, sa malobrojnom posadom.

Sledeći poznati podaci o tvrđavi su oslobađanje od Turaka, a prema dokumentima, grad nije značajnije stradao tokom oslobađanja od Turaka 1686. godine. Tokom Rakocijevog ustanka (1703 – 1711), što je prvi značajan pokušaj rušenja vladavine Habzburga nad Ugarskom, Bač je pretrpeo velike gubitke, tvrđava je više puta rušena i paljena, da bi nakon miniranja 1704. godine bila potpuno napuštena. Naredna dva i po veka bila je na meti pljačkaša i vandala.

Malo posle Drugog svetskog rata, godine 1948. tvrđava u Baču dobila je status spomenika kulture, čime je zaustavljeno dalje propadanje i raznošenje materijala koje se uveliko dešavalo u prošlosti, a otvoren put ka organizovanoj brizi za njeno očuvanje.

Sredstva EU za obnovu

Ovaj momenat je prepoznala EU, koja je u prethodnih nekoliko godina uložila značajna sredstva kako bi obnovila ovu srednjovekovnu građevinu. Kula sa pet etaža je u potpunosti rekonstruisana, a na prvom i trećem spratu nalazi se postavka arheoloških eksponata iskopanih na prostoru tvrđave. Sa svojim sadržajima, kula je dostupna za turističke posete tokom cele godine.

Projekat obnove i konzervacije Tvrđave u Baču, koja se nalazi pod zaštitom Uneska, dobio je nagradu Evropske unije za kulturno nasleđe "Evropa Nostra 2018". Za restauraciju ove tvrđave, koja traje već deceniju i po, iz evropskih fondova, a kroz različite projekte, izdvojeno je više od 700.000 evra.

Takođe, deo obnove Tvrđave Bač finansiran je EU Programom prekogranične saradnje Mađarska – Srbija, kroz projekat FRESKO, u ukupnoj vrednosti od više od 300.000 evra. U ovom projektu učestovale su opština Bač, sa srpske i Bačboršod, sa mađarske strane. Bliska saradnja naselja je značajno unapredila funkcionalnost i atraktivnost spomenika kulturne baštine na mapi turističke ponude regiona.

Upravo jer joj je, sredstvima EU, vraćen stari sjaj, trebalo bi da iskoristite priliku i posetite tvrđavu, a usput možete obići još znamenitosti na teritoriji Vojvodine o kojima smo ranije pisali.

(JA/EUpravo zato)