Globalna nesigurnost i sve češći otkazi na radnim mestima mogu da otežaju pronalaženje istog. Istovremeno, zbog rastućih troškova života neki odlučuju da se zadrže na svojim trenutnim poslovima, iako umeju da budu previse stresni.

Britanska kompanija Claims.co.uk, sastavila je izveštaj u kom ističe najstresnije poslove u Velikoj Britaniji. Za izveštaj su korišćeni podaci britanske vladine Agencije za zdravlje i bezbednost (HSE).

Podaci su obuhvatili informacije o depresiji, stresu i anksioznosti koju su ljudi sami prijavljivali a za koje smatraju da su primarno izazvane njihovim trenutnim ili nedavnim poslom.

Na osnovu tih podataka, ustanovljeno je da su policajci najviše pod stresom u Velikoj Britaniji, dok su socijalni radnici i stručnjaci za socijalno i stambeno zbrinjavanje takođe pod velikim stresom. Jedna od 50 osoba rekla je da njihov posao negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje.

Na drugim mestima u Evropi, istraživanje koje je sprovela Lepaya, kompanija za obuku, širom Holandije, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva i Nemačke, pokazalo je da je dve trećine zaposlenih u Evropi pod stresom. Obrazovanje i zdravstvo bili su dva sektora odgovorna za najveći stres zaposlenih.

Portparol kompanije Claims.co.uk je u studiji izjavio:

"Nalazi ukazuju na poslove širom Velike Britanije koji negativno utiču na mentalno zdravlje zaposlenih. Policajci, socijalni radnici i stručnjaci za socijalno i stambeno zbrinjavanje posebno su pod visokim stresom. Faktori kao što su dugi radni sati, velika odgovornost i rad s ljudima značajno doprinose negativnom uticaju na mentalno zdravlje zaposlenih".

Muška ruka na tastaturi od laptopa.
Michael Bihlmayer / imago stock&people / Profimedia 

Podsticanje redovnih pauza, ponuda resursa za mentalno zdravlje i promocija otvorene komunikacije mogu pomoći zaposlenima da efikasnije upravljaju svojim mentalnim zdravljem. Fleksibilni radni aranžmani (gde je to moguće) i pristup programima za dobrobit takođe mogu značajno da doprinesu smanjenju problema sa mentalnim zdravljem izazvanim poslom.

Nedostatak ravnoteže između posla i privatnog života

U mnogim slučajevima, veliki deo stresa na poslu proističe iz činjenice da se granice između posla i privatnog života sve više zanemariju, delimično zbog porasta opcije rada na daljinu. U mnogim slučajevima, tip posla i industrija takođe otežavaju potpuno isključivanje, kao što je slučaj sa hitnim službama.

Tod Dejvison, generalni direktor kompanije Purbeck Personal Guarantee Insurance, izjavio je u YouGov anketi:

"Potpuno isključivanje nije izbor za neke ljude. To je posebno tako kod malih kompanija sa kojima radimo – ako imate strast prema svom poslu, to neće prestati u 17 časova ili na početku odmora".

Studija Lepaya je otkrila da se 56 odsto holandskih zaposlenih izjasnilo da je pod stresom, kao i 67 odsto zaposlenih u Belgiji. Oko 70 odsto zaposlenih u Velikoj Britaniji takođe je reklo da su pod stresom, kao i 71 odsto nemačkih zaposlenih.

U Nemačkoj su obrazovanje, automobilska industrija, zdravstvena zaštita, javne službe i finansije bili neki od najstresnijih sektora za rad.

Zaposleni u Holandiji takođe su glasali za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i javne službe kao neke od najstresnijih sektora, zajedno sa ugostiteljstvom i poslovima u informacionim i komunikacionim tehnologijama, piše Euronews.

London i Amsterdam među gradovima u Evropi gde se najviše sagorevanja na poslu dešava

London je zauzeo prvo mesto kao grad u Evropi gde zaposleni najčešće doživljavaju sgaorevanje na poslu, prema studiji Instant Officesa koja je istakla da se 91 odsto britanskih radnika suočilo sa "velikim ili ekstremnim" stresom u protekloj godini.

Studija je zasnovana na broju Google pretraga za osećaj sagorevanja, uključujući sagorevanje na poslu.

London je imao 2.240 Gugl pretraga za teme povezane sa sagorevanjem mesečno. Drugi evropski gradovi poput Amsterdama i Berlina takođe nisu bili daleko, sa 520 i 420 Gugl pretraga na ove teme mesečno.

Neki od glavnih razloga za visok nivo stresa, koji ponekad može dovesti do sagorevanja, bili su veliki obim posla, kao i porast neplaćenih zadataka. Tome je doprineo i previše neplaćenog prekovremenog rada na redovnoj osnovi, kao i osećaj izolacije na poslu.

(EUpravo zato/Euronews)