Reč je o osteopeniji, stanju koje karakteriše smanjenje mineralne gustine kostiju i koje pogađa oko 40 odsto odraslih. Iako sama po sebi obično ne daje jasne simptome, osteopenija povećava krhkost kostiju i rizik od preloma.

Problem je u tome što se razvija polako i neprimetno. Mnogi ljudi saznaju da imaju osteopeniju tek nakon preloma ili kada urade pregled gustine kostiju nakon što im je lekar to preporučio.

Nauka o kostima

Kosti nisu statične strukture, one se tokom života neprestano obnavljaju. Vremenom, staro koštano tkivo se razgrađuje, a novo stvara. U mlađem životnom dobu ta dva procesa su u ravnoteži, pa su kosti jake i zdrave. Međutim, nakon 30. godine života, razgradnja postepeno nadmašuje stvaranje novog koštanog tkiva, što dovodi do smanjenja gustine kostiju.

Starenje je glavni faktor rizika, ali postoje i drugi razlozi zbog kojih se gubitak koštane mase ubrzava. Kod žena je posebno važan pad nivoa estrogena nakon menopauze, jer ovaj hormon ima zaštitnu ulogu u očuvanju kostiju. Zbog toga je rizik od preloma značajno veći kod žena starijih od 50 godina.

Prelom usled osteopenije
Foto: Shutterstock

Na zdravlje kostiju utiču i životne navike. Pušenje, prekomerno konzumiranje alkohola i nedostatak fizičke aktivnosti dodatno slabe kosti. Ishrana takođe igra važnu ulogu, jer nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D otežava organizmu da izgradi i održava čvrstu koštanu strukturu.

Određena zdravstvena stanja, poput Kronove bolesti ili celijakije, takođe povećavaju rizik od osteopenije jer je apsorpcija hranljivih materija otežana. Takođe, dugotrajna upotreba kortikosteroida doprinosi razvoju ovog stanja.

Šta se može uraditi?

Stručnjaci naglašavaju da je rano otkrivanje osteopenije veoma važno. Ono omogućava preduzimanje mera koje usporavaju ili zaustavljaju dalje slabljenje kostiju i smanjuju rizik od razvoja osteoporoze.

Gustina kostiju najčešće se procenjuje DEXA skenerom, specijalnim rendgenskim pregledom koji meri mineralnu gustinu kostiju.

Dobra vest je da se može uticati na zdravlje kostiju. Pre svega redovnom fizičkom aktivnošću, naročito hodanjem, plesom, trčanjem i vežbama snage, koje podstiču stvaranje novog koštanog tkiva. Vežbe poput tai čija dodatno poboljšavaju ravnotežu i smanjuju rizik od padova i preloma, kako navode stručnjaci.

Mlečni proizvodi, zeleno lisnato povrće i namirnice obogaćene vitaminom D pomažu, dok lekar u određenim slučajevima može da preporuči i suplemente.

Stručnjaci naglašavaju da osteopenija nije samo "blaga osteoporoza", već upozorenje da je vreme za promene. Studije pokazuju da se pravovremenim merama gubitak koštane mase usporava, a u pojedinim slučajevima gustina može da se čak i poboljša.

Drugim rečima, put od osteopenije do osteoporoze nije unapred predodređen. Prevencija podrazumeva dugoročnu strategiju i kontinuirane zdrave navike, redovno kretanje i odgovarajuću ishranu.

Zašto su naše kosti sve slabije?
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato/ScienceDaily)