Ovo poglavlje otvoreno je 2017. godine, kao deo Klastera 3 - Konkurentnost i inkluzivni rast.

Pored industrijske strategije, ova politika EU podrazumeva privatizaciju i restrukturisanje i podjednako se odnosi na kompanije, industrijske sektore i evropsku industriju u celini.

Pravne tekovine Evropske unije se u poglavlju preduzetništva i industrijske politike velikim delom sastoje od načela politike i preporuka za politiku sadržanih u saopštenjima, preporukama i zaključcima Saveta koji imaju za cilj da poboljšaju formulisanje i koordinaciju politike preko preduzeća na unutrašnjem tržištu, na osnovu zajedničke definicije malih i srednjih preduzeća.

Ovo znači da pravne tekovine EU u ovoj oblasti, u principu, ne zahtevaju prenošenje propisa u domaće zakonodavstvo ili posebne mere za sprovođenje i primenu.

Industrijska politika se delimično vodi na nacionalnom, a delimično na nadnacionalnom, odnosno evropskom nivou. Nadležni direktorat za vođenje industrijske politike i preduzetništva u EU je Generalni direktorat za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća.

Instrumenti preduzetničke i industrijske politike realizuju se kroz program COSME (Programme for the Competitiveness of Enterprises and SMEs - Program za konkurentnost malih i srednjih preduzeća (MSP) i Horizont Evropa.

COSME program ima za cilj da unapredi konkurentnost i održivost MSP, podstičući preduzetničku kulturu i promovišući rast i razvoj sektora MSP. Program se sastoji od mere čiji je cilj smanjivanje svih onih poteškoća koje ograničavaju rast preduzeća, uključujući bolje poslovno okruženje, lakši pristup finansijama, promociju preduzetničke kulture i internacionalizaciju malih i srednjih preduzeća. Kroz Okvirni program za istraživanje i inovacije - Horizont Evropa podstiču se sve aktivnosti u vezi sa inovacijama, kao i inovativna mala i srednja preduzeća. Važan instrument ove politike je i Direktiva 2011/7/EU o borbi protiv zakasnelog plaćanja u komercijalnim transakcijama. Instrumenti politike preduzetništva i industrijske politike uključuju finansijsku podršku i regulatorne mere, kao i odgovarajuće kapacitete na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

Jedno od lakših poglavlja za pregovaranje

Ovo poglavlje ubraja se u lakša poglavlja za pregovaranje.

Do sada nijedna država članica sa kojom su pregovori okončani nije tražila prelazne periode, niti posebne dogovore u okviru ovog poglavlja.

U okviru pregovora, od država kandidata se zahteva da predstave politiku industrije i strategiju restrukturisanja, kako bi se procenilo da li su njihove industrijske politike u skladu sa principima EU, posebno u pogledu privatizacije i restrukturisanja.

Na primer, sva preduzeća u državnom vlasništvu u Srbiji moraće da prođu kroz postupak restrukturisanja, što podrazumeva strukturne i organizacione promene u tim preduzećima i njihovu pripremu za samostalno i konkurentno učešće u tržišnoj utakmici.

Industrijska politika je tesno povezana sa drugim pregovaračkim poglavljima, posebno sa politikom konkurencije (uključujući državnu pomoć), jer industrijska politika EU ima nadležnosti u kontroli i ograničavanju subvencija i drugih oblika državne pomoći, kako na nacionalnom, tako i na nivou EU.

(M.A./EUpravo zato/Ministarstvo za evropske integracije)