Poglavlje 20 koje se odnosi na usklađivanje u okviru preduzetništva i industrijske politike, otvoreno je 2017. godine, kao deo Klastera 3 koje objedinjuje ona poglavlja koja se tiču konkurentnost i inkluzivnog rasta.

Industrijska politika Evropske unije (EU) ima ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti, podršci preduzetništvu i unapređenju malih i srednjih preduzeća (MSP). Ona se ne odnosi samo na velike industrijske grane, već podjednako obuhvata pojedinačne firme, cele sektore i industriju u celini.

Osim što EU razvija industrijsku strategiju, ova politika uključuje i privatizaciju i restrukturisanje preduzeća – što je posebno važno za zemlje koje su u procesu pristupanja EU, poput Srbije.

Šta čini pravni okvir industrijske i preduzetničke politike EU?

U okviru pravnih tekovina EU (acquis communautaire), poglavlje koje se odnosi na preduzetništvo i industrijsku politiku pretežno sadrži:

Cilj ovih dokumenata jeste da pomognu boljem usklađivanju politika između zemalja članica, naročito kroz zajedničku definiciju malih i srednjih preduzeća, što olakšava nastup na jedinstvenom evropskom tržištu.

Važno je napomenuti da ova pravna regulativa ne zahteva uvođenje posebnih zakona u nacionalna zakonodavstva, niti dodatne mere za sprovođenje – jer se najčešće radi o neobavezujućim preporukama, a ne o direktivama koje se moraju preneti u domaće propise.

Veza sa drugim pregovaračkim poglavljima

Industrijska politika je usko povezana sa politikom konkurencije, naročito u vezi sa:

- kontrolom državne pomoći,

- ograničavanjem subvencija,

- i obezbeđivanjem fer tržišnih uslova.

Ko vodi industrijsku politiku na nivou EU?

Za upravljanje industrijskom politikom zadužen je Generalni direktorat za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i MSP. Industrijska politika se sprovodi delimično na nacionalnom nivou, a delimično na nivou cele EU, kroz različite programe i instrumente podrške.

Koji su ključni programi industrijske politike EU?

EU koristi više instrumenata za podsticanje razvoja industrije i preduzetništva, među kojima su najvažniji:

  • COSME program (Programme for the Competitiveness of Enterprises and SMEs)

Ovaj program podržava:

- konkurentnost i održivost MSP,

- preduzetničku kulturu,

- internacionalizaciju poslovanja,

- lakši pristup finansijama,

- i bolje poslovno okruženje.

Cilj COSME programa je da ukloni prepreke koje ometaju rast malih firmi.

  • Horizont Evropa (Horizon Europe)

Reč je o okvirnom programu za istraživanje i inovacije, koji podržava inovativne projekte i razvoj inovativnih MSP.

  • Direktiva 2011/7/EU

Ova direktiva bavi se borbom protiv kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama, što je posebno važno za likvidnost i stabilnost malih firmi.

Da li je ovo teško poglavlje za pregovaranje sa EU?

Ne. Poglavlje o preduzetništvu i industrijskoj politici smatra se jednim od lakših za pregovaranje. Do sada nijedna država kandidatkinja nije tražila posebne dogovore ili prelazne periode za ovo poglavlje.

Međutim, tokom pregovora, od svake države kandidata – pa tako i Srbije – traži se da predstavi svoju industrijsku politiku i planove za restrukturisanje, kako bi se ocenilo koliko je ta politika usklađena sa principima EU.

Šta to znači za Srbiju?

Sva državna preduzeća u Srbiji moraće da prođu kroz restrukturisanje, što podrazumeva:

  • strukturne i organizacione promene,
  • pripremu za samostalno poslovanje na tržištu,
  • i postizanje konkurentnosti bez oslanjanja na državnu pomoć.

Cilj je da se stvori moderna i efikasna industrija, koja može ravnopravno da učestvuje na evropskom tržištu.

(M.A./EUpravo zato/MEI)