Pregovaračko poglavlje 19 koje se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje, deo je Klastera 3 koji objedinjuje poglavlja koja se tiču konkurentnost i inkluzivnog rasta.

Evropska unija (EU) ne donosi sama zakone o zapošljavanju i socijalnoj politici u svakoj državi, ali ima važnu ulogu u podršci i usklađivanju standarda među članicama. Ovo se zasniva na članu 153. Ugovora o funkcionisanju EU, koji omogućava Uniji da doprinosi boljim uslovima rada, jednakim pravima i borbi protiv diskriminacije.

Šta podrazumevaju pravila EU o radu i socijalnoj politici?

EU je kroz svoje pravne tekovine (acquis) postavila niz minimalnih standarda koje sve članice moraju da poštuju. To uključuje:

  • Radna prava – zaštita zaposlenih kod otkaza, preseljenja firme, ili stečaja;
  • Radno vreme i uslovi rada – jasno definisani odmori, ograničeno radno vreme i zaštita zdravlja na radu;
  • Jednake šanse za sve – bez diskriminacije po osnovu pola, starosti, invaliditeta ili bilo kog drugog ličnog svojstva;
  • Jednaka plata za jednak rad – za muškarce i žene;
  • Učešće radnika u odlukama – pravo da budu informisani i konsultovani o važnim pitanjima.

Kako EU pomaže sprovođenje ovih ciljeva?

Da bi podržala ove standarde, EU koristi Evropski socijalni fond, koji finansira projekte za zapošljavanje, obrazovanje, borbu protiv siromaštva i socijalnu uključenost. Takođe, EU neguje socijalni dijalog – saradnju između sindikata, poslodavaca i vlasti na nivou cele Unije.

Jedan od savremenih pojmova koje je EU razvila je fleksigurnost – spoj fleksibilnosti na tržištu rada i sigurnosti za radnike, uključujući stalno usavršavanje i učenje tokom celog života.

Poseban fokus: prava osoba sa invaliditetom

EU ima posebnu strategiju za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom. Cilj je da se ove teme uključe u sve politike Unije i da se omogući ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu i na tržištu rada.

Šta sve ovo znači za Srbiju?

Za Srbiju, koja teži članstvu u EU, to znači da mora da usklađuje svoje zakone i praksu sa pravilima EU. To uključuje:

  • Savremene radne odnose, sa naglaskom na prava zaposlenih;
  • Socijalni dijalog – veće učešće sindikata i poslodavaca u donošenju odluka;
  • Veću zaštitu zaposlenih, uz zadržavanje konkurentnosti preduzeća;
  • Društveno odgovorno poslovanje – firme se podstiču da u poslovne odluke uključuju i socijalne i ekološke aspekte.

Ovo je važan korak ka tome da radnici u Srbiji imaju slična prava kao radnici u državama članicama EU, ali i da srpska privreda postane otpornija, modernija i pravednija.

(M.A./EUpravo zato/MEI)