U poslednje vreme se često pominje klaster 3, odnosno, set pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom koji nikako da bude otvoren.

Evropska komisija je već peti put zaredom u svojim izveštajima navela da je Srbija ispunila tehničke uslove za njegovo otvaranje, ali se to zapravo nikada nije dogodilo.

Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, više puta je u razgovorima sa evropskim zvaničnicima istakla kako je proširenje EU očigledno politička odluka, a ne sistem zasnovan na zaslugama.

O ovoj tematici je govorila i na forumu BELTALKS koji je održan u hotelu Hajat uz brojne diplomate, domaće i strane zvaničnike i stručnjake različitih oblasti.

"Ako se osvrnem na vreme kada sam bila premijerka, neke stvari bih drugačije uradila. Obično sam razgovarala sa zemljama koje su nas već podržavale na putu ka EU, u to smo uložili dosta vremena. Međutim, ni sekund nismo potrošili na razgovor sa skeptičnim zemljama, počevši od Baltika, zemalja Beneluksa... Nismo otvorili kanale komunikacije kako bi i oni čuli šta želimo da postignemo i koliko smo posvećenosti. Takođe, nismo čuli ni njihove brige kada je reč o Srbiji. Danas to pokušavamo da promenimo. Mnogo više vremena ulažem u diskusije sa skeptičnim državama, pa sam bila u Letoniji, Holandiji, Švedskoj, a planiram da posetim i Estoniju, Dansku i Finsku. Prvi put otvaramo ambasadu u Rigi, tako da nam je strateški pristup mnogo drugačiji. Verujem da bismo mnogo ranije otvorili klaster 3 da smo to ranije činili. Klaster 3 bi bio otvoren još u decembru 2021, da je to sistem zasnovan na zaslugama, a ne na političkoj volji", poručila je Brnabićeva.

Podsetimo, prošle nedelje je u Briselu održan samit EU-Zapadni Balkan, sa kog smo takođe detaljno izveštavali, a Brnabićeva je ponovila da je vrlo skeptična kada se govori o meritokratiji u smislu evrointegracija.

Ona je dodala da je u dobrim odnosima i sa kolegama iz Ukrajine.

"Ja znam da mnogi mogu da kažu da od nas ne može ništa da se nauči kada je reč o pristupanju EU jer smo suviše dugo na tom putu, ali imamo tehnička i druga znanja. U tom smislu, možemo dosta da pomognemo i Ukrajini koja vidi sebe kao deo Evrope. U kontaktu smo, mogu da zahvalim što je Ukrajina ostala pri tome da podržava naš teritorijalni suverenitet i integritet i obrnuto", rekla je.

Brnabić_20251209_164435_853.jpg
Foto: Kurir / Marko Karović

Govoreći o obavezama koje Srbija mora da ispuni na putu ka EU, predsednica Nrodne skuštine je kazala da je tokom leta
usvojen niz medijskih zakona, a jedan od većih izazova je bio i Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, kada je odlučeno da se stvori posebno telo sačinjeno od članova vlasti, civilnog društva i opozicije.

Ona očekuje da se Komisija uskoro oformi, ali je priznala da je u slučaju REM-a došlo do zastoja.

"Demokratija ne treba da se radi o crvenim linijama, već da bude zasnovana na kompromisu, pa se nadam da ćemo ova pitanja uspešno rešiti", zaključila je.

Šta je BELTALKS?

Tink-tenk GLOBSEC, u saradnji sa ambasadama Velike Britanije, Francuske i Italije, Fondacijom Konrad Adenauer Stiftung i organizacijom "Friends of Europe", uz partnersku podršku inicijative EUpravo zato i kompanije WMG, održao je u hotelu Hajat u Beogradu međunarodni forum BELTALKS - Belgrade Economic Talks posvećen ključnim političkim i ekonomskim izazovima Evropske unije i Zapadnog Balkana.

BELTALKS, sa oko 100 međunarodnih učesnika - uključujući šefove država i vlada, zvaničnike EU, parlamentarce, poslovne lidere i eksperte - poslužiće kao katalizator ekonomske transformacije i snažnije, ujedinjenije evropske budućnosti.

Partneri foruma EUpravo zato i kompanija WMG (Wireless Media Group) ovim dodatno potvrđuju svoju misiju – da pokreću inicijative za bolje međusobno razumevanje i jačanje poverenja između Srbije, Zapadnog Balkana i Evropske unije, kao i da transformišu poslovanje i društvo u čitavom regionu podsticanjem promena, unapređenjem produktivnosti i omogućavanjem veće povezanosti i saradnje u cilju dostizanja evropskog nivoa i globalne konkurentnosti.

Posebna čast je što su partneri prvog foruma s temama kao što su evropske integracije, plan rasta i jedinstveno tržište, u organizaciji GLOBSEC-a i Friends of Europe, s kojom EUpravo zato kao partner već drugu godinu zaredom organizuje Samit Zapadnog Balkana u Briselu.

Klaster 3

Podsetimo, pregovarački klaster je pojam koji se koristi u procesu pristupanja Evropskoj uniji i odnosi se na tematski grupisana pregovaračka poglavlja u okviru kojih Srbija, kao kandidat, vodi pregovore sa EU o usklađivanju svog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (acquis communautaire).

Ovakvu metodologiju proširenja za Zapadni Balkan zvanično odobrio Evropski savet u martu 2020. godine. Ključna novina je bila da je formirano šest pregovaračkih klastera koji obuhvataju više pregovaračkih poglavlja.

sastanak evropskih zvaničnika u zgradi Evropske komisije u Briselu
Evropska komisija Foto: Christophe Licoppe/European Commission

Šta sve obuhvata klaster 3?

Klaster 3 - Konkurentnost i inkluzivni rast obuhvata sledeća pregovaračka poglavlja:

Poglavlje 10 - digitalna transformacija i mediji
Poglavlje 16 - oporezivanje
Poglavlje 17 - ekonomska i monetarna politika
Poglavlje 19 - socijalna politika i zapošljavanje
Poglavlje 20 - preduzetništvo i industrijska politika
Poglavlje 25 - nauka i istraživanje
Poglavlje 26 - obrazovanje i kultura
Poglavlje 29 - carinska unija

Iako su tehnički uslovi za otvaranje klastera 3 ispunjeni, kako je više puta naglašeno, dosad nije bilo većeg napretka.

Otvaranju klastera uglavnom na putu stoje i članice EU koje smatraju da Srbija nije ispunila sve obaveze koje se od nje očekuju. Iako regulisanje biračkog spiska ili usklađivanje sa spoljnom politikom EU ne spadaju u klaster 3, kritičari su i to uzimali u obzir pri blokiranju, pa se podrazumeva da tu to neka od osnovnih pitanja koje treba rešiti.

Iz Brisela je više puta saopšteno da će ukupan tempo pregovora zavisiti od reformi vladavine prava i normalizacije odnosa Beograda i Prištine.

(EUpravo zato)