Tink-tenk GLOBSEC, u saradnji sa ambasadama Velike Britanije, Francuske i Italije, Fondacijom Konrad Adenauer i organizacijom "Friends of Europe", uz partnere EUpravo zato i WMG, održava forum "BELTALKS Belgrade Economic Talks" u Beogradu na kome će se diskutovati o aktuelnim pitanjima Evropske unije i Zapadnog Balkana.
Kako se Evropska unija prilagođava aktuelnoj geopolitičkoj situaciji, produbljivanje ekonomske saradnje sa zemljama kandidatima dobija veliki strateški značaj.
Zapadni Balkan, zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom, sprovodi reforme kako bi se uskladio sa standardima tržišta EU i ojačao privredu. Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan i Čisti industrijski sporazum (Clean Industrial Deal) donose nove okvire za saradnju, usklađivanje politika i ulaganja.
BELTALKS, sa oko 100 međunarodnih učesnika - uključujući šefove država i vlada, zvaničnike EU, parlamentarce, poslovne lidere i eksperte - poslužiće kao katalizator ekonomske transformacije i snažnije, ujedinjenije evropske budućnosti.
Partneri foruma EUpravo zato i kompanija WMG (Wireless Media Group) ovim dodatno potvrđuju svoju misiju – da pokreću inicijative za bolje međusobno razumevanje i jačanje poverenja između Srbije, Zapadnog Balkana i Evropske unije, kao i da transformišu poslovanje i društvo u čitavom regionu podsticanjem promena, unapređenjem produktivnosti i omogućavanjem veće povezanosti i saradnje u cilju dostizanja evropskog nivoa i globalne konkurentnosti.
Posebna čast je što su partneri prvog foruma s temama kao što su evropske integracije, plan rasta i jedinstveno tržište, u organizaciji GLOBSEC-a i Friends of Europe, s kojom EUpravo zato kao partner već drugu godinu zaredom organizuje Samit Zapadnog Balkana u Briselu.
Među brojnim učesnicima, koji uključuju diplomate, predstavnike međunarodnih i domaćih institucija, jesu i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali, predsednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić, viši saradnik GLOBSEC-a i bivši poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik, rukovodilac jedinice za Srbiju u Generalnom direktoratu za proširenje, Evropska komisija, Jirži Plesiti, direktor Fondacije Konrad Adenauer u Srbiji i Crnoj Gori Jakov Devčić...
(EUpravo zato)
Đedović-Handanović: Svaki investitor treba da bude zaštićen u Srbiji
"Naš glavni cilj je da zaštitimo investitore, odakle god da dolaze, to je teško, ali pravedno. Oni treba da se osećaju sigurno do poslednjeg trenutka i na tome dosta radimo. Dosta smo se borili za licence za NIS i da pronađemo rešenje sa Rusima, ali napominjem da svaki investitor treba da bude zaštićen u Srbiji bilo da je to Rus ili Amerikanac ili kakva je geopolitička situacija, ona može da se promeni, ali ne i način na koji tretirate svoje partnere. Međutim, ukoliko se ne dođe do rešenja, moraćemo da uzmemo stvar u svoje ruke, kako bismo zaštitili građane i izbegli haos na tržištu. Želimo da budemo energetski bezbedni, da povećamo zalihe, skladišta energije, struje, nafte i gasa", istakla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović dodavši da smo već pregrmeli 60 dana pod sankcijama.
"To nije naša krivica. SAD i Rusija ne mogu da se dogovore i uvode se sankcije. Mi želimo da se pronađe rešenje. U međuvremenu, imamo zalihe energenata. Zato je važno diverzifikovati izvore energije. Vreme jeste ograničeno, ali imamo alternative koje već postoje ili ćemo ih tek izgraditi. Gradi se gasni interkonektor između Srbije i Severne Makedonije, primera radi, a pregovara se i sa Rumunijom", napomenula je ministarka koja je dodala da je važno da se u naftnom sektoru očuva stabilnost.
"Nećemo dozvoliti da rafinerija u Pančevu prestane sa radom", poručila je.
Kada se sve ovo sagleda, lopta je na terenu Evrope, smatra ministarka.
"Srbija je prva koja će se u potpunosti energetski uskladiti sa EU, a da uopšte nije članica", rekla je.
Govoreći o potencijalima energije vetra i sunca, Đedović Handanović je rekla da su se dosadašnji projekti pokazali uspešnim i da je cilj povećanje obnovljivih izvora energije (OIE). Takođe, ukoliko Srbija želi da do 2050. ispuni klimatske ciljeve, moraće da se okrene nuklearnoj energiji, a prvi koraci su već načinjeni.
Prekidanje zavisnosti, jačanje konkurentnosti: Energetski izazovi Zapadnog Balkana"
Zapadni Balkan ima stratešku poziciju u evropskom energetskom prostoru, suočen sa sezonskim pritiscima snabdevanja, promenljivim tržištima i složenoj geopolitičkoj zavisnosti. Jačanje energetske bezbednosti ključno je ne samo za smanjenje zavisnosti od spoljnih aktera, već i za snižavanje troškova, stabilizaciju tržišta i unapređenje ekonomske konkurentnosti u regionu.
Kako zemlje Zapadnog Balkana mogu da smanje energetsku zavisnost, a istovremeno povećaju konkurentnost i usklade se sa pritiscima EU za diverzifikaciju?
Učesnici:
Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike Republike Srbije
Jakub Javorovski, bivši ministar državne imovine Poljske
Luka Gori, ambasador Italije u Srbiji
Johanis Demut, viši ekspert za geopolitiku i trgovinu, Sektor za odnose sa državom, BMW Group
Elena Lazarou, generalna direktorka Fondacije "Hellenic" za evropsku i spoljnu politiku
Moderator: Vazil Hudak, bivši ministar privrede Slovačke
Vučić: "Želimo da sve obaveze završimo do decembra 2026. godine"
Srbija je doživela veliki ekonomski uspeh, ali svet i ekonomija se menjaju, šta je ekonomska vizija za naredne godine i kakva je uloga EU u tome, pitanja su na koje se osvrnuo predsednik Vučić tokom foruma BELTALKS.
"Mi smo 2014. temelje izgradili na rastu i mi smo ponosni na rezultate koje smo od tada postigli. Uspeli smo da bustujemo ekonomski rast, a jedan od razloga su velika infrastrukturna ulaganja. Ipak, neki od tih temelja su ugroženi, ne samo zbog unutrašnjih problema, već i geopolitičke situacije. Uprkos tome, bićemo prvi, i to ne samo na Zapadnom Balkanu, kada je reč o stopi rasta", izjavio je predsednik Vučić tokom obraćanja na forumu.
Prema njegovim rečima, "želimo da sve završimo do decembra sledeće godine".
"Uspešno smo stabilizovali situaciju u našoj zemlji, izbegli smo žrtve što nije bilo lako. Situacija je sada vrlo drugačija, ali ne potcenjujem šta politički protivnici govore. Mi moramo prema njima da pokažemo veće poštovanje i da ih poslušamo, a na kraju će i oni razumeti da nismo neprijatelji i da je dijalog jedina alternativa i da će oni to prihvatiti", naveo je.
Osvrćući se na geopolitičku situaciju, predsednik Vučić je rekao da je još mnogo pre februara 2022. mogao da oceni da će izbiti rat u Ukrajini jer je analizirao emocije ljudi.
"Uvek postoji šansa da se rat ne dogodi, bio sam u pravu, ali to nije dobra vest. Nadam se da se slično neće ponovo dogoditi", napomenuo je Vučić pomenuvši da mnoge zemlje rade na modernizaciji i poboljšanju vojske i podsetivši da je Srbija vojno neutralna.
"Srbija je na evropskom putu, to je naš strateški cilj, ratove ne želimo, potrebni su nam mir, stabilnost i ekonomski razvoj i bićemo veoma uporni da to održimo", dodao je Vučić.
Predsednik je rekao da, sa druge strane, ima vrlo dobar odnos i sa ukrajinskim kolegom Vladimirom Zelenskim.
"Otvoreno smo razgovarali, razumem njegovu poziciju, kao i on moju. Ipak, pričali smo i o mnogim drugim temama, projektima nakon rata što me je posebno obradovalo. Znam koliko je njegova pozicija teška kao i za ceo ukrajinski narod, a situacija je užasna i za ukrajinski i rusku vojsku", naveo je.
Planovi za budućnost
Na pitanje kako želi da ostane upamćen, Vučić je rekao da ima jedan predlog za EU.
"Ulazak Zapadnog Balkana u celini u EU je najbolja ideja. Ako neko izostane, šta ćete raditi sa tim zemljama? I znam da svi pričaju o usklađenosti, ali ovde se radi ne samo o budućnosti regiona već o budućnosti Evrope. Da nas prime sve zajedno, bez izuzetka, svi će se bolje osećati, i Albanci i Bosanci... Čujem samo dobre reakcije na ovu ideju i to ću reći Antoniju Košti i Ursuli fon der Lajen", rekao je.
Vučić je rekao da je umoran i iscrpljen i da bi voleo da neko drugi obavlja tu visoku dužnost u budućnosti.
"Sada imamo stabilnu stopu razmene, kao nikada ranije. Imamo stabilnu valutu, a izgradili smo toliko stvari da niko drugi neće moći da to nadmaši u budućnosti. To su činjenice i niko to ne može da negira. Pogledajte Beograd, potpuno je drugačiji. Imamo ogroman broj gradilišta... Mislim da će nakon mog odlaska, nakon što emocije splasnu, građani moći da kažu - nije nam bilo toliko loše!", zaključio je predsednik Srbije u obraćanju na forumu BELTALKS.
Konkurentnost Evrope u podeljenom geopolitičkom okruženju - Razgovor sa predsednikom Vučićem
Evropska konkurentnost se menja pod uticajem poremećenih lanaca snabdevanja, energetske nesigurnosti i rastućeg geopolitičkog rivaliteta.
Kako Evropa može očuvati konkurentsku prednost u novoj realnosti? Koju jedinstvenu ulogu Zapadni Balkan može da ima u jačanju evropske otpornosti i strateške autonomije?
O tim pitanjima sa predsednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, razgovara Alena Kudzko, izvršna direktorka iz GLOBSEC US Foundation.
Koji su ključni benefiti Berlinskog procesa?
Ambasador Ferguson je kazao da na regionalnom nivou treba da se govori o upravljanju krizama, ali da Berlinski proces ne predstavlja bezbednosni savez poput NATO-a, primera radi.
"Mislim da su ljudi osetili razliku, ja sam je osetio otkad sam ovde", naveo je.
Devčić smatra da je vreme ključno, zbog čega moramo biti brži i fleksibilniji i pronađemo nova polja saradnje. Za njega je ključno da se EU fokusira na globalnu kompetitivnost.
"Potrebno je da se kreira zajednički način razmišljanja u političkom smislu", napomenuo je tokom foruma BELTALKS.
Edita Hrda je istakla finansiranje, fokus na mlade, i da se važna pitanja moraju rešavati uz povezivanje.
Marsel Peško, novi šef misije OEBS-a u Srbiji, istakao je da mora postojati stateški pristup proširenju EU i da osim Berlinskog procesa i drugi sporazumi podržavaju ujedinjenje.
Đurić: Treba da ubrzamo reforme
Nakon godinu dana političkih previranja u Srbiji, uspeli smo da se fokusiramo na pozitivnu agendu i da neke stvari koje se tiču evrointegracija iskoristimo kako bismo prebrodili krizu, rekao je Đurić.
"Evropska komisija je 5. put zaredom preporučila otvaranje klastera 3, a to bi našem društvu moglo da bude značajno kako bi se u 2026. godini fokusirali na napredak u odnosima sa EU. Uprkos tome, treba da ubrzamo reforme i inspirišemo mlade da budućnost grade u svojoj zemlji i zato moramo da zasučemo rukave i nastavimo da radimo", dodao je.
Ministar je kazao i da je Srbija posvećena saradnji sa drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Važnost Berlinskog procesa
"Berlinski proces je omogućio stabilnu platformu za regionalnu saradnju koja ne zavisi samo od unutrašnje regionalne dinamike, između pojedinačnih zemalja. Do sada smo imali dobre sastanke gde smo imali cilj da još više pojačamo saradnju. Srbija ima osam suseda, što je posle Nemačke, najveći broj graničnih suseda, a to je vrlo važno za regionalnu stabilnost, tako da ovaj proces donosi benefite. Rad na regionalnoj saradnji je u našem nacionalnom interesu, ali je i važan deo pristupanja EU, to su dve stvari koje ne idu jedna bez druge", objasnio je ministar Marko Đurić.
Naravno, kako je dodao, Berlinski proces nije zamena za pridruživanje EU, ali je važan instrument.
"Srbija može snažno da doprinese snazi Evrope", rekao je.
Nj. E. Edvard Ferguson je istakao da je organizovano 20 sastanaka u 10 zemalja kada je istaknuto da zemlje treba da rade zajedno, bilo da se radi o sajber bezbednosti, migracijama ili nekim drugim pitanjima.
"Fokus je i na rastu, što je u osnovi Berlinskog rasta. Potrebno je ubrzati konvergenciju sa evropskim standardima pošto su brojke u regionu i dalje male", rekao je britanski ambasador na forumu BELTALKS.
Prema njegovim rečima, međusobno priznavanje diploma između država je jedan od budućih priroriteta kako bi se omogućilo lakše kretanje radnika na Zapadnom Balkanu.
Jakov Devćić, direktor Fondacije Konrad Adenauer, 2014. su vladali drugačiji uslovi, ali kako se zahuktao rat u Ukrajini, priča o proširenju EU je ponovo aktuelna.
"Berlinski proces je izraz onoga što politika predstavlja, imamo dosta uspešnih priča, ali i promašaja i propuštenih prilika. U to vreme, 2014. godine, intenzitet pregovora je bio drugačiji. Berlinski proces, stoga, moramo još jednom da promislimo i da radimo zajedno", izjavio je Devčić dodavši da Nemačka snažno podržava region u pitanjima proširenja, mnogo više pod aktuelnom vladom kancelara Fridriha Merca nego što je ranije bio slučaj.
"Potrebno je da se mnogi sporazumi odblokiraju, a ne da ostanu mrtvo slovo na papiru", rekao je.
Pandemija i rat u Ukrajini su fundamentalno promenili situaciju u EU
Edita Hrda, izaslanica Vlade Češke za Balkan, prisetila kakva je situacija bila u vreme kada je njena zemlja predsedavala EU.
Pandemija se završila, ali je počeo rat u Ukrajini posle čega je počelo ponovo naširoko da se govori o proširenju EU.
"Tu je bio i Berlinski proces i trebalo je zajedno komuniciramo sa prijateljima sa Balkana. Može se videti da su svi plan ozbiljno shvatili, a Berlinski proces je vrlo konkretan i jasan u smislu da zemlje Zapadnog Balkana moraju da budu deo političkih procesa, jedinstvenog tržišta i našeg planiranja", istakla je Hrda.
"Moramo da se okrenemo ka Crnoj Gori, tamo će se naredne godine održati samit Zapdnog Balkana i Evropske unije, i to može biti dobar podsticaj za sve što će se događati u budućnosti", dodala je.
Miroslav Vlahovski, nekadašnji šef diplomatije Slovačke i ambasador te zemlje u Danskoj, rekao je da pre nekoliko godina nije bilo ni reči o proširenju.
"Potom je usledio kovid, pa rat. To je fundamentalno promenilo stavove jer smo počeli da razmišljamo kako da se suočimo sa najvećim pretnjama", poručio je Vlahovski.
Prema njegovim rečima, Slovačka je uvek podržavala ideju da Zapadni Balkan postane deo Evropske unije.
Decenija dijaloga: Da li je Berlinski proces napravio pomak?
Drugi panel BELTALKS-a donosi debatu o Berlinskom procesu.
Od pokretanja 2014. godine Berlinski proces nastoji da ubrza integraciju Zapadnog Balkana kroz projekte povezivanja, ekonomsku saradnju i regionalno pomirenje.
Deceniju kasnije se postavlja pitanje koliko je ovaj proces bio efikasan u ekonomskoj integraciji i reformama.
Učesnici:
Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Republike Srbije
Edita Hrda, izaslanica Vlade Češke za Balkan
Edvard Ferguson, britanski ambasador u Srbiji
Miroslav Vlahovski, bivši ministar spoljnih i evropskih poslova Slovačke
Jakov Devčić, rukovodilac Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru
Moderator: Milan Nič, viši naučni saradnik, Nemačko veće za spoljne odnose
Plan rasta - koliki je potencijal?
"Plan rasta je kritičan za naše podneblje, a on na region gleda u celini, što je veći region, i veća ekonomska moć, veće su mogućnosti koje stvarate. BDP se udvostručio, stopa rasta po glavi stanovnika je 4. u Evropi, Irska je bila prva... Šta stoji iza toga, tri stvari su u pitanju - ulaganja, lična konzumacija koja takođe doprinosi rastu, kao i FDI - strana direktna ulaganja, a prošle godine smo imali rekordne brojke. Uglavnom s u to sredstva koje dolaze iz EU, što s eposebno vidi u industriji, i povećamao izvoz, ali i uvoz ali se priroda robe promenila. Plan rasta nas gura da budemo više efikasniji, da se integrišemo. Svi putevi i železnice koje stvaramo pomažu našem zajedničkom rastu", istakao je Siniša Mali, srpski ministar finansija.
"Otvorili smo ekonomiju kako bismo imali veću konkurentnost. Imajući to sve u vidu, napominjem da više od 20 godina smo na putu EU, ali uglavnom je većina naših propisa usklađena sa EU. Krajem sledeće godine ćemo uspostaviti sistem da svaki zakon bude u skladu sa EU, a to se odnosi i na sektor slobodne trgovine. To je moja najvažnija poruka - Srbija će do kraja sledeće godine biti formalno u potpunosti usklađena sa EU. A da li ćemo postati zaista članica, to je već politička odluka, ali ovo je dokaz da Srbija želi da učini sve što je potrebno na putu evrointegracija, tako što usvajamo EU zakone", rekao je Mali.
Ipak, kako je dodao, iako želimo da budemo deo EU, "to je dvosmerna ulica".
"Mi nemamo izbora, mi smo deo evropske porodice i želimo, jednom za svagda, da postanemo deo Evropske unije. Kada govorimo o reformama, 2015. smo imali ugovor sa MMF-om, a u njegovom središtu su reforme, od obrazovanja do javne administracije, tako da smo mi u potpunosti posvećeni sprovođenju reformi jer se time poboljšava kvalitet života i standard građana. Naravno, postoje prepreke i izazovi, ali se do sada pokazalo da smo prilično otporni", zaključio je SIniša Mali.
Prema rečima Jiržija Plesitija, rukovodilac jedinice za Srbiju u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije, istakao je da region treba da bude pogodan za poslovanje i da je jedan od ciljeva instrumenata poput Plana rasta da se ta atraktivnost nastavi i ubuduće.
"Dva su zaključka koje je donela Evropska komisija, i ona se međusobno prožimaju. Prvo, pridruživanje nije bilo dovoljno brzo, kao i konvergencija. Zato Plan rasta treba da se odnosi na obe ove stvari i da promeni situaciju. Nudi se mnogo više prilika, a istovremeno služi kao alat za ubrzanje evrointegracija. To je način da bolje sprovodimo sve ove procese", istakao je Plesiti.
Proširenje podrazumeva da kandidati treba da pojačaju napore, ali i da EU učini više sa svoje strane. Ukoliko se pokaže da se reforme sprovode na pravi način, još više evropskih sredstava će biti na raspolaganju zemljama Zapadnog Balkana, uveren je Plesiti.
Pranvera Kastrati je govorila o mogućnostima Zapadnog Balkana iz ugla CEFTA-e, jer se na ovaj način zemlje bolje približavaju standardima EU i uvećava se saradnja zasnovana na EU pravilima.
"Cilje da se postigne usklađenost sa evropskim jedinstvenim tržištem, uz dobre usluge i razvijanje ljudskog kapitala, kao i da se usklade veštine kako ne bi bilo jaza između domaćih i evropskih radnika što posledično povećava mobilnost mladih u prostoru EU. Kroz CEFTA sporazum doprinosimo bržoj integraciji Zapadnog Balkana sa EU", istakla je direktorka Sekretarijata Cefte (Sporazum o slobodnoj trgovini Centralne Evrope).
Prema njenim rečima, važno je obratiti pažnju i na inovacije i način na koji proizvodimo, odnosno, održivost, digitalizaciju i AI.
Kako je istakla Valbona Zeneli, viši saradnik organizacije Friends of Europe i Atlantskog saveta, nije samo stvar u novcu koji EU izdvaja za region već u instrumentima koje time nudi kao i reformama koje se moraju sprovesti.
"Živimo u najdužem periodu kako EU nije primila nijednu novu članicu, a sada je vreme optimizma iako postoji zamor u mnogim zemljama. Tako da treba da iskoristimo ovu priliku", dodala je.
Osvrnula se i na činjenicu da su mnogi u zemljama kandidatima izgubili veru u pridruženje Uniji zbog predugog procesa, ali da optimizam postoji, ali da se ništa ne može sprovesti do kraja bez ispunjenja reformi.
"Zapadni Balkan nije u začelju EU, već na njenim 'ulaznim vratima'", napomenula je govoreći o proširenju.
Gokče je izjavio da se svakako može mnogo više uraditi na putu ka EU, ali da čitav proces ne treba gledati samo kao na "još novca koji stiže" već se usmeriti na promene koje su ključne za čitavo društvo.
Gokče: Ljudski kapital je ono što odlikuje region
Treba redefinisati ekonomske politike regiona, a dominantni model ostaje konzumeristički orijentisan, istakao je Umur Gčke iz OEBS-a.
Prema njegovim rečima, javna i privatna ulaganja su povećala broj radnih mesta, nivo zaposlenosti raste, a to daje priliku da više ljudi dobije pristup tržištu rada. Ljudski kapital je ono što je zajedničko širom regiona, istakao je Gokče koji se posebno osvrnuo na veštine. Međutim, nivo obrazovanja je na nivou EU, ali je sporan kvalitet znanja koji se dobija. U tom smislu region zaostaje za Evropom što je nešto na čemu bi trebalo raditi, poručio je.
Zapadni Balkan je deo Evrope
Na samom početku BELTALKS-a, predsednik GLOBSEC-a, Robert Vaš, istakao je da se nalazimo u svetu koji se dramatično menja, ali da ne možemo sve da pasovno posmatramo. U svetlu aktuelnih promena, Zapadni Balkan ne sme da bude izostavljen jer je deo Evrope.
"Stabilnost Zapadnog Balkana je ključna, kao što je i stabilnost Evrope vitalna za region. Srbija i Zapadni Balkan su Evropa, to nije samo susedstvo, već deo Evrope, i moramo tako da se ponašamo", istakao je otvarajući forum.
Potom se okupljenima obratio Vladimir Bilčik koji je napomenuo da današnji paneli predstavljaju odraz sistematskih promena svetskog poretka kroz koji Evropa, ali svet prolaze.
"Zapadni Balkan, Srbija i Beograd moraju da u potpunosti budu deo jedinstvenog tržišta. Takođe, ne oklevajte da pomenete i sporna pitanja. EU je najvažniji ekonomski igrač, možemo se složiti, kada su u pitanju ulaganja, potencijal rasta i slično, ali nije jedini igrač, tu su i Kina i Rusija. Zato je važno da imamo otvorene diskusije kako bismo zajedno izgradili evropsku budućnost, od Brisela, Londona sve do Zapadnog Balkana", poručio je Bilčik.
BELTALKS: Šta nas očekuje na početku foruma?
Forum BELTALKS otvaraju Robert Vaš, predsednik i osnivač GLOBSEC-a kao i
Vladimir Bilčik, viši saradnik u ovoj organizaciji i bivši poslanik Evropskog parlamenta.
Potom će uslediti panel "Ubrzavanje konvergencije: Plan rasta, jedinstveno tržište i put ka evointegracijama" koji će uključiti i prezentaciju Umura Gokčea iz OEBS-a, višeg ekonomskog savetnika ja Jugoistočnu Evropu.
Plan rasta predstavlja novu priliku za Zapadni Balkan kako bi premostio jaz koji postoji između zemalja regiona i država članica.
Učesnici:
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Srbije,
Jirži Plesiti, šef Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susedsku politiku i politiku proširenja EU,
Pranvera Kastrati, direktorka Sekretarijata Cefte (Sporazum o slobodnoj trgovini Centralne Evrope
Valbona Zeneli, viši saradnik organizacije iz Friends of Europe i Atlantskog saveta
Umur Gokče, savetnik u OEBS-u za Jugoistočnu Evropu
Moderator: Vladimir Bilčik