Olupine potopljenih nacističkih brodova ponovo su izvirile iz Dunava kraj Prahova nakon što je vodostaj reke opao usled suša u julu i avgustu.

Četiri plovila su izronila i u Mađarskoj u Nacionalnom parku Dunav-Drava gde se vodostaj spustio na svega 1,5 metara.

Endre Štelik, čuvar u Nacionalnom parku Dunav-Drava, rekao je da i dalje ne znaju šta jedno plovilo predstavlja.

"Nažalost, olupina se smanjuje jer su ljudi vrlo zainteresovani za nju i delovi nestaju", rekao je.

Nivo Dunava je u Budimpešti ovih dana pao na 1,17 metara dok tokom poplava vodostaj naraste i na 6 metara.

"Istočna Evropa prolazi kroz kritične sušne uslove koji utiču na useve i vegetaciju", saopšteno je iz Kopernikusa, evropskog klimatskog servisa, preneo je Rojters.

Takođe, vodostaj Visle, najduže poljske reke, dostigao je rekordno niski nivo toliko da su losovi sa lakoćom prelazili reku.

Podsetimo, kod Prahova leže stotine brodova Crnomorske flote koji su namerno potopljeni 1944. godine zbog sovjetskih trupa koji su sve više napredovale.

Pojedina plovila i dalje imaju komandne mostove, slomljene jarbole, trupove, dok drugi leže na nasipima.

Na njima još ima znatnih količina protivbrodskih mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstva, koji su stalna opasnost za ljude i životnu sredinu.

Olupina nemačkog broda izvučenog iz Dunava
OLIVER BUNIC / AFP / Profimedia Jedan nemački brod je već izvučen iz Dunava, a planira se 'spasavanje' još 80

Osim toga, potopljene brodove jede korozija, koja dovodi do curenja otrovnih materija, a većina nije biorazgradiva i taloži se po dnu, zemljištu i u organizmima riba.

Olupine ugrožavaju i usporavaju rečni saobraćaj zbog čega je u pomoć morala da uskoči Evropska unija koja je preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan obezbedila 16 miliona evra bespovratnih sredstava kako bi omogućila uklanjanje olupina.

Početkom avgusta je iz Dunava izvučen prvi brod, a u narednoj fazi biće izvađeno oko 80.

(EUpravo zato)