Mnogi srpski poljoprivrednici su se posvetili uzgajanju autohtonih vrsta, a kada je reč o stočarstvu i tu je ponuda veoma zanimljiva.

Goran Bojović se u selu Brezovica kod Čačka bavi uzgojem svinja rase moravka, a trenutno ima 96 grla.

Na površini od četiri hektara ograđene šume, pašnjaka i voćnjaka slobodno žive sve osim oprašenih krmača koje su sa svojim prasićima u svinjcu u boksevima.

Boksevi su, kako objašnjava, moderno opremljeni pojilicama, hranilicama i gumenim ležaljkama.

Bojović ističe da iako njima nije potrebna takva nega on je želeo da im pruži sve uslove radi lakšeg praćenja i odabira za buduću selekciju genetskih resursa, prenela je Agromedia.

"Pre četiri godine počeo sam sa uzgojem autohtone rase svinja moravka. Od malih nogu sam zapamtio tu rasu svinja jer je bila jedina koja je gajena u našem kraju. Cela planina Jelica i sva podjelička sela su idealna za uzgoj ove autohtone rase svinja jer nije puno zahtevna za uzgoj i ima jako dobru narav”, rekao je Bojović.

Moravka vs mangulica

On ističe da njeno meso i mast sadrže pozitivan holesterol. Razlika između moravke i mangulice je u dva posto masne kiseline. Moravka ima bolji prirast i meso sa belim masnim vlaknima koje je veoma ukusno. Randman mesa između moravke i mangulice je mnogo veći u korist moravke.

"Moravke nisu zahtevne za uzgoj i dnevne količine hrane su mnogo manje u odnosu na bele svinje jer se prirodno rađaju mnogo manje, ali je period gajenja duži za više od mesec dana. Prasići stižu kasnije nego kod belih svinja koje su stvarane za rast na betonu i hranjenje koncentratom za brži prirast dok moravke žive slobodno”, istakao je sagovornik.

Kako je nastala moravka?

Moravka je jedna od autohtonih rasa svinja Srbije, koja nažalost, na osnovu podataka Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) nosi status rizično ugrožene zbog veoma male brojnosti u našoj zemlji.

Kod moravke postoji red mesa, pa red masti. Ovakve odlike moravke nisu slučajne: sredinom 19. veka u dolini Morave, nastala je od domaće šumadinke, mangulice i uvezenog berkšira, a u formiranju rase učestovao je i jorkšir, da bi se dobila ranostasnija odnosno produktivnija i mesnatija svinja od tadašnje domaće. Smatra se da čak tri puta brže napreduje od ostalih rasa svinja.

Austrougarska je uvozila moravke iz Srbije

Kako kaže Bojović, nekada nije bilo ograda od bodljikave žice već su to bili popleti i vrljike, a veliki trud je bio potreban da se obezbedi prostor gde će slobodno živeti moravke.

svinje rase moravka
Youtube/AgroTV Srbija 

Kasnije su se poljoprivrednici opredelili da gaje bele svinje jer iziskuju manje prostora, a veći prirast uz koncentrovanu hranu.

"U vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića Srbija je doživela uspon u uzgoju moravke. Austrougarska se odlučila da pored svojih mangulica uvozi iz Srbije i rasu moravku. Uvidevši ogromnu razliku u kvalitetu mesa, tada je cela Srbija bila pokrivena Miloševim trgovcima koji su obilazili sva sela i zaseoke oko reke Morave gde su se gajile. Bila su to krda svinja koje su tu slobodno živela u prirodi i donosile ogromne prihode tadašnjem srpskom stanovništvu", opisao je istorijat moravki Bojović.

Prema njegovim rečima, Srbija je ostala poznata do današnjih dana po moravki i mnogi se danas odlučuju za njen uzgoj na svojim gazdinstvima.

(EUpravo zato/Agromedia)