BDP evrozone je porastao za 0,3 odsto u drugom kvartalu 2024. godine, što je nadmašilo očekivanja. Ipak, zabeležen je i pad – i to najveće ekonomije bloka, Nemačke, čiji se BDP smanji za 0,1 odsto.

Prema preliminarnim podacima evropske agencije za statistiku Evrostata, ekonomski rast u evrozoni premašio je očekivanja u drugom kvartalu godine.

Među državama članicama sa dostupnim podacima za drugi kvartal 2024. godine, Irska (+1,2%) je zabeležila najveći kvartalni rast, a slede Litvanija (+0,9%) i Španija (+0,8%). Najveći pad zabeležen je u Letoniji (-1,1%), Švedskoj (-0,8%) i Mađarskoj (-0,2%).

Međutim, Nemačka, najveća ekonomija evrozone, neočekivano je zabeležila pad od 0,1 odsto na kvartalnom nivou u drugom kvartalu 2024. godine. To je "preklopilo" rast od 0,2 odsto iz prvog kvartala, a takođe nije ispunjena ni prognoza rasta od 0,1 odsto, kažu preliminarni podaci Federalnog zavoda za statistiku. Investicije u opremu i zgrade su značajno opale, dok je industrijski sektor i dalje pod pritiskom visokih kamatnih stopa.

U Francuskoj je privredni rast neznatno premašio očekivanja, pri čemu su trenutne procene francuskog instituta za statistiku INSEE pokazale povećanje BDP-a od 0,3 odsto u drugom kvartalu, u skladu sa revidiranim naviše rastom u prvom kvartalu i iznad projektovanih 0,2 odsto.

Italijanska privreda porasla je za 0,2 odsto u tri meseca zaključno sa junom 2024. godine, što je pad u odnosu na ekspanziju od 0,3 odsto u prvom kvartalu i usklađeno sa tržišnim očekivanjima o stopi rasta od 0,2 odsto, prema brzoj proceni italijanske agencije za statistiku ISTAT-a.

Ekonomsko raspoloženje u julu stabilno, nade za zapošljavanje opadaju

U međuvremenu, Evropska komisija objavila je rezultate ankete o poslovanju i potrošačima za jul.

Indikator ekonomskog raspoloženja (ESI) ostao je uglavnom stabilan i u EU ( povećao se 0,1 poen na 96,4) i u evrozoni ( smanjio se za 0,1 poen na 95,8).

Lični osećaj

Indeks ekonomskog raspoloženja baziran je na rezultatima ankete potrošača i kompanija u kojima oni ocenjuju svoju trenutnu ekonomsku situaciju i izražavaju svoja očekivanja o budućim kretanjima. Reč je o subjektivnom osjećaju, ali se pokazalo da je kretanje ekonomskog sentimenta vrlo dobar vodeći indikator koji relativno precizno najavljuje u kojem će smeru da se kreće ekonomska aktivnost i pre nego se objave službeni podaci o ukupnom BDP-u. Evropska komisija zato pruža veliku pažnju ovom indikatoru.

Međutim, indikator očekivanja zaposlenosti (EEI) je zabeležio značajan pad (EU: -1,6 poena na 98,7, evro zona: -1,8 poena na 97,8), pao je ispod svog dugogodišnjeg proseka prvi put od aprila 2021. u oba regiona.

Poverenje industrije ostalo je skoro nepromenjeno (-0,1), sa poboljšanim očekivanjima u proizvodnji među menadžerima koji su nadoknađeni smanjenjem njihove procene trenutnih nivoa u knjizi narudžbi.

Reakcije tržišta

Kada su u pitanju reakcije tržišta na ovakvo stanje evropske privrede, jedan od primarnih indikatora jeste vrednost valute, ali i berze.

Evro je ostao stabilan na 1,0830 prema američkom dolaru ubrzo nakon objavljivanja podataka.

Prinosi na evropske državne obveznice su takođe ostali stabilni, dok su se evropske akcije skromno oporave tokom trgovanja u utorak ujutru.

(JA/EUpravo zato)