Promena životnog stila sve više se odražava na finansijski izveštaj pojedinaca u srpskom društvu. Odlazak u banku i rešavanje "situacije" podizanjem kredita, mnogima je jedino rešenje, a keš krediti brza i laka opcija.
Prolazak leta i početak septembra, mnogim porodicama u Srbiji je zapravo period kada svode račune, koliko su potrošili na odmore i letovanja, a koliko je novca neophodno za zimnicu, pripreme za grejnu sezonu i standardni, mesečni, spisak troškova.
Zbog toga mnogi posegnu za odlaskom u banku i podižu keš kredi, a urednik portala "Kamatica" Dušan Uzelac navodi da rast potrošačkih kredita ima više razloga, a jedan od njih je i promena životnih navika.
"Sve smo više potrošačko društvo. Keš krediti namenjeni su upravo nekoj generalnoj potrošnji. Promenile su se naše navike u poslednjih 20 ili 30 godina – više se putuje, više trošimo i želimo da imamo lepe stvari oko sebe", konstatovao je Uzelac i dodao:
"Svi imamo želju da vidimo daleke destinacije i da imamo lepe stvari oko sebe. Pitanje je da li je to potreba i da li nam to kvari finansijski život. Finansije imaju odloženo dejstvo – sve što danas uradimo, reflektovaće se za tri do šest meseci na našim računima".
Kako je istakao, na rast zaduživanja utiče i sve agresivnija prodaja finansijskih proizvoda. Ne zarađujemo dovoljno da bi nam krediti bili tehnička stvar.
"Imamo razvijenu mrežu posrednika koji kredite agresivnije prodaju. Danas imate kol-centre koji pozivaju građane da uzmu kredit. Građani imaju pravo da kažu 'ne'", naveo je Uzelac i dodao da je problem u pritisku kojem su građani izloženi:
"Mi nismo u problemu da potrošimo novac. Problem je kada prepoznamo da druga strana na sve načine pokušava da nam nešto proda, da ne kažem – uvali".
Kredit nije nužno loš
Rast zaduživanja ne mora biti znak boljeg životnog standarda.
"Krediti pokazuju da nam za nešto nedostaje novac. Najčešće ne zarađujemo dovoljno da bi nam krediti bili samo usputna stanica, pa smo primorani da pravimo razne finansijske manevre i biramo šta možemo da priuštimo, a šta ne", naveo je Uzelac i istakao da nije svaki kredit pogrešna odluka:
"Kredit je finansijski alat. To je priča do stanja koje vam treba. Kada uzimate kredit, morate da razumete šta će on prouzrokovati u vašim finansijama. To obećanje da ćete rate vraćati morate da doživite u trenutku kada kredit podižete".
Nije važna samo kamatna stopa
Prilikom odlaska u banku, kada ste već rešeni da podignete kredit, nije neophodno gledati samo kamatnu stopu, važnije je koliko novca ćete na kraju vratiti banci.
"Ako za 500.000 dinara kredita jednoj banci vraćate 700.000, drugoj 730.000, a trećoj 690.000 dinara, logično je da je najpovoljnija ona kojoj vraćate 690.000".
Dozvoljeni minus može biti najskuplja opcija
Šta je najsigurnije i najisplativije za rešenje neplaniranih troškova - dozvoljeni minus, kreditna kartica ili gotovinski kredit?
"To su sve kreditni proizvodi, ali gotovinski kredit je najpovoljniji. Što je čvršće vaše obećanje banci da ćete vratiti kredit, to je povoljnija kamatna stopa. Oni koji zagaze u dozvoljeni minus na kraju svakog meseca, jer je to najkomfornije i najjednostavnije, zapravo sve vreme podižu jedan preskupi kredit. Oni su konstantno u kreditu".
Pre zaduživanja, treba napraviti jednostavnu računicu – koliko novca mesečno ostaje nakon svih obaveznih troškova i da li će rata kredita moći da se plaća bez novog zaduživanja, savetovao je Uzelac.
(EUpravo zato/RTS)