Evropsko finansijsko tržište menja se iz dana u dan, a jedna od interesantnijih država za analizu svakako je Grčka, koja je u periodu od 14 godina uspela da načini ogroman korak napred.
Grčka je država koja je u martu 2012. godine bila u velikoj krizi. Tada je prinos na desetogodišnje obveznice iznosio je gotovo 40 odsto, dok je danas oko 4,28 odsto.
Interesantno je uporediti sa jednom od najvećih evropskih ekonomija, Francuskom, koja se zadužuje po višoj kamatnoj stopi.
Pre samo 14 godina, Francuska je prikupljala kapital uz kamatu nižu od tri odsto, dok se danas prinos na francuske obveznice kreće oko 4,50 odsto. Kada se uporedi sa Grčkom, koja je na 4,28 odsto, jasno je da je razlika mala, ali šalje jasnu poruku o promeni percepcije investitora, piše Euronews.
Grčki javni dug i dalje je znatno veći od francuskog u odnosu na veličinu privrede, dok je francuska ekonomija desetak puta veća, bogatija i raznovrsnija. Ali, investitori više ne gledaju samo ukupan iznos duga, već su ključni faktori i smer u kojem se dug kreće, učestalost njegovog refinansiranja i politička sposobnost vlade da zaustavi dalje zaduživanje.
U sva tri aspekta, Grčka i Francuska kreću se u suprotnim smerovima.
Grčki dug pada, francuski raste
Krajem prvog tromesečja, grčki javni dug iznosio je 143,5 odsto BDP-a, dok je u Francuskoj bio 117,6 odsto i to su jedini podaci koji idu u prilog Parizu. U poslednjih godinu dana, udeo grčkog duga u BDP-u smanjen je za 9,4 procentna poena, dok je francuski istovremeno porastao za približno četiri procentna poena.
Evropska komisija predviđa da će se grčki dug do 2027. godine spustiti na 134,4 odsto BDP-a, dok za Francusku očekuje rast iznad 120 odsto.
Budžetska slika pokazuje još oštriji kontrast. Grčka je prošlu godinu završila sa suficitom od 1,7 odsto BDP-a i očekuje se da će ostati u plusu do 2027. godine, dok je Francuska zabeležila deficit od 5,1 odsto, jedan od najvećih u Evropskoj uniji, a ovogodišnji deficit joj izmiče kontroli.
Francuski državni statistički zavod INSEE još je pesimističniji i predviđa rast od samo 0,4 odsto. Istovremeno, grčka privreda raste po stopi od gotovo dva odsto.
Struktura duga je ključna razlika
Grčki dug ima neuobičajeno povoljnu strukturu, a većina je nastala kroz pakete finansijske pomoći, pa su poverioci evropske javne institucije. Ti zajmovi odobreni su na više decenija uz niske kamate.
Gotovo celokupan grčki dug ima fiksnu kamatnu stopu, što ga štiti od promena na tržištu, dok sa druge strane, Francuska nema takvu zaštitu.
Francuska nije "nova Grčka"
Ipak, uprkos svemu navedenom, neumesno je očekivati da će Francuska bankrotirati.
Pariz ima duboka finansijska tržišta, veliku domaću štednju i poreski kapacitet koji je daleko veći od onoga koji je Atina imala 2012. godine, a preokret u ceni zaduživanja pokazuje šta investitori danas nagrađuju: smanjenje duga, budžetske viškove i stabilan plan refinansiranja.
Sa druge strane, rastući deficiti, masovno izdavanje obveznica i politička blokada nose dodatni trošak.
Dok se 2012. godine raspravljalo o tome da li će Grčka napustiti evro, danas je pitanje koliko još može da smanji svoj dug.
Za Francusku je pitanje suprotno: koliko dugo njen dug može da raste pre nego što investitori zatraže još višu cenu za njegovo finansiranje?
(EUpravo zato/Index)