Crna Gora će, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, biti u obavezi da usvoji zakon o zaštiti radnika od izloženosti opasnim hemikalijama, a rok za to će biti dve godine od usvajanja u evropskim institucijama, navodi se u saopštenju Vlade ove zemlje.
Evropska komisija je predložila povećanje zaštite radnika od štetnih hemikalija. Očekuje se da će ovaj predlog sprečiti oko 1.700 slučajeva raka pluća i 19.000 drugih oboljenja, uključujući restriktivne bolesti pluća i oštećenja jetre i bubrega, u narednih 40 godina.
"U okviru šeste revizije Direktive o kancerogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim supstancama (CMRD), Komisija preporučuje uvođenje graničnih vrednosti izloženosti za kobalt i neorganske kobaltova jedinjenja, policiklične aromatske ugljovodonike (PAH) i 1,4-dioksan. CMRD obuhvata i zavarivačke pare," navodi se u izveštaju EK.
Ove nove mere mogle bi uštedeti do 1,16 milijardi evra na troškovima zdravstvene zaštite i značajno poboljšati kvalitet života radnika i njihovih porodica. Pojašnjavaju da je ova revizija CMRD-a zasnovana je na najnovijim naučnim podacima i koristi savete Savetodavnog odbora za bezbednost i zdravlje na radu, koji okuplja predstavnike radnika, poslodavaca i vlada.
Nove granične vrednosti izloženosti za bolju zaštitu radnika
Kako bi se obezbedila sigurnija radna mesta, Komisija predlaže nove granične vrednosti izloženosti za kobalt i neorganska jedinjenja, koja se često koriste u proizvodnji baterija, posebno za električna vozila, te u proizvodnim procesima magneta i tvrdih metala.
"Predložena granica je 0,01 mg/m³ za čestice koje se mogu udahnuti kroz nos i usta, 0,0025 mg/m³ za finije čestice koje mogu dopreti dublje u pluća. Privremene granične vrednosti (0,02 mg/m³ i 0,0042 mg/m³) ostavljaju industriji šest godina za prilagođavanje," dodaje se.
Tu su i policiklične aromatske ugljovodonike (PAH), koji su uglavnom prisutni u proizvodnji čelika, gvožđa i aluminijuma, a nalaze se i u zavarivačkim parama. Predložena nova granična vrednost iznosi 0,00007 mg/m³. Za sektore koji su najviše pogođeni predviđena je privremena dvostruko viša granica tokom šest godina od stupanja Direktive na snagu.
Kako se navodi, 1,4-dioksan, supstanca koja se koristi kao rastvarač u hemijskoj i tekstilnoj industriji, kao i u kućnim deterdžentima. Predložena opšta granica iznosi 7,3 mg/m³, a kratkotrajna granica 73 mg/m³. Predložena je i biološka granica.
Pored postavljanja ovih graničnih vrednosti, Komisija predlaže i uvođenje oznaka koje upozoravaju poslodavce i radnike na mogućnost izlaganja putem kože ili drugih načina, te ukazuju na potrebu za dodatnim zaštitnim merama.
Zavarivačke pare, kako se navodi, mogu sadržavati štetne supstance poput spojeva hroma, nikla i kadmijuma, koji su klasifikovani kao kancerogeni.
"Uključivanjem zavarivačkih para u CMRD, Komisija uvodi jasnija zakonska pravila i nalaže zaštitne mere za unapređenje bezbednosti radnika i stvaranje zdravijeg i sigurnijeg radnog okruženja", navodi se u predlogu.
Predlog Komisije biće predmet rasprave u Evropskom parlamentu i Savetu. Nakon usvajanja, države članice će imati dve godine da prenesu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo.
Šesta revizija Direktive 2004/37/EC2 (CMRD), koju je predložila Komisija, rezultat je opsežnog konsultativnog procesa sa socijalnim partnerima, Odborom za procenu rizika Evropske agencije za hemikalije i Savetodavnim odborom za bezbjednost i zdravlje na radu.
Oslanjajući se na pet prethodnih revizija CMRD-a, koje su obuhvatile više od 40 ključnih opasnih hemikalija i pomogle u spašavanju više od 100.000 života radnika u narednih 50 godina, ovaj predlog potvrđuje opredeljenost EU kada je u pitanju zaštita zdravlja i bezbednost radnika.
Ova inicijativa je deo obaveza preuzetih u okviru EU Strateškog okvira za bezbednost i zdravlje na radu 2021–2027 i doprinosi ciljevima Evropskog stuba socijalnih prava u oblasti zaštite na radu. Takođe, doprinosi Planu borbe protiv raka u Evropi i Evropskoj zdravstvenoj uniji.
(EUpravo zato.rs)