Na osmom sastanku Pristupne konferencije sa Albanijom potvrđeno da je ova zemlja, u celini, ispunila prelazna merila za takozvani klaster 1: osnove. Ovaj klaster posebno obuhvata funkcionisanje demokratskih institucija, reformu javne uprave, poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i ekonomske kriterijume.

Sastanak je usledio nakon otvaranja svih pregovaračkih klastera sa Albanijom na Pristupnim konferencijama održanim tokom 2024. i 2025. godine, uključujući i poslednji klaster "Resursi, poljoprivreda i kohezija“, otvoren 17. novembra 2025. godine.

Današnjim korakom EU i Albanija biće u mogućnosti da započnu zatvaranje pregovaračkih poglavlja, čime ulazi u novu fazu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Konferencija je održana u zgradi "Evrope" (Europe), u okviru sastanka Saveta za opšte poslove EU, a predsedava Marilena Raouna, zamenica ministra za evropske poslove Kipra, čija zemlja predsedava Savetom EU, preneo je dopisnik EUpravo zato iz Brisela.

"Ovo je veoma važan trenutak na našem putu ka članstvu i trenutak za koji smo dugo i naporno radili. To je trenutak kada će, ako mogu tako da kažem, polovina procesa otvaranja biti zatvorena, a druga polovina procesa zatvaranja otvorena", rekao je premijer Edi Rama novinarima po dolasku.

Marta Kos: "Pred nama je dug put, ali će vrlo brzo biti završen"

Komesarka za proširenje Marta Kos, rekla da je današnja konferencija uspeh na kojem treba čestitati Albaniji.

Razlika između "prelaznih merila" i "zatvaranja klastera"

Albanija na međuvladinoj konferenciji u Briselu dobila potvrdu da je ispunila prelazna merila za taj klaster, što predstavlja važnu razliku u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.

Ispunjenje prelaznih merila znači da je EU ocenila da je zemlja ostvarila dovoljan početni napredak u oblastima poput vladavine prava, pravosuđa, borbe protiv korupcije i reforme institucija, čime joj je omogućeno da pređe u završnu fazu pregovora i započne proces zatvaranja poglavlja.

Sa druge strane, "zatvaranje Klastera 1" značilo bi da je Albanija trajno i u potpunosti ispunila sve evropske standarde u tim oblastima, uz konkretne i dugoročne rezultate u praksi, što tek treba da potvrde sve države članice EU.

Govoreći o dostignućima Albanije u oblasti pravosuđa, posebno je istakla formiranje SPAK, koje je opisala kao vodeću instituciju za borbu protiv korupcije. Kako je navela, SPAK je pokazao da može da ostvaruje konkretne rezultate i da postane institucija kojoj građani Albanije najviše veruju.

Kos je dalje rekla da odobravanje završnih merila od strane država članica EU omogućava Albaniji da nastavi napredak na putu ka evropskim integracijama.

"Ovo je dostignuće vredno pohvale. Više od deset godina rada u ovoj oblasti dalo je rezultate. Preduzeti su odlučni koraci kako bi svim Albancima bio omogućen pristup pravičnom sudskom procesu. Videli smo uspon SPAK-a, vodeće antikorupcijske institucije u Albaniji, koja je dokazala da može da postiže rezultate i postane institucija sa najvećim poverenjem u zemlji. Nakon dostizanja ove ključne prekretnice, danas takođe postavljamo završne uslove za članstvo u EU. Države članice utvrdile su završna merila za članstvo Albanije u Evropskoj uniji", izjavila je komesarka.

To, kako je rekla, omogućava Albaniji da krene napred ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja.

"Ovo je trenutak za slavlje, ali i za intenziviranje rada. Nastavićemo da podržavamo rad i viziju Albanije. Završna merila predstavljaju jasan signal Albaniji da se očekuje dalji napredak. Računamo na Albaniju da intenzivira reforme, u saradnji sa civilnim društvom i građanima. Sada je vreme da se ispune očekivanja albanskih građana i ubrza usklađivanje sa Evropskom unijom. Pred nama je još dug put, ali on će vrlo brzo biti završen. Vratimo se odmah poslu", rekla je Kos.

"Albanija će se tvrdoglavo boriti za članstvo"

Rama je rekao da će Albanija učiniti sve što je potrebno da uđe u EU i da će se tvrdoglavo boriti. Šef vlade u Tirani dodao je da u današnjoj Evropi nijedna zemlja nije dovoljno mala ili dovoljno velika da bude ostavljena van EU.

Edi Rama
Premijer Albanije Edi Rama na međuvladinoj konferenciji u Briselu Foto: European Union

"Kandidati ne treba da budu podeljeni. Ovo je prvo. Drugo, Moldavija je preživela dve ruske agresije u dve teške situacije. Mi smo najproevropskija zemlja i nacija u Evropi. I ne zato što ja to kažem. Uradićemo sve što je potrebno da uđemo i borićemo se tvrdoglavo. U današnjoj Evropi, niko nije dovoljno mali da bi bio izostavljen i niko nije dovoljno veliki da bi bio izostavljen", rekao je Rama.

Premijer je dodao da je ovo momenat kad je neophodno da "svi shvatimo da je došlo vreme da igramo drugačije".

"Kada je u pitanju Albanija, veoma smo jasni, nemamo alternativu i ne želimo da je imamo. Jer alternativa EU je alternativa slobodi i godinama živimo sa tim alternativama", rekao je na monferenciji.

Moguće ukidanje prava veta za buduće članice

Premijer Rama komentarisao je pre konferencije navode da se "za buduće države članice razmatra mogućnost da u početnom periodu neće moći da imaju pravo veta na pitanja spoljne politike ili bilo koju drugu strategiju koja zahteva jednoglasnost u Savetu".

Poručio je da godinama zagovara drugačiji pristup, tvrdeći da je na teži način naučio da politički kapacitet za nastavak proširenja, kao što se to ranije dešavalo, ne postoji u važnim prestonicama, a istovremeno je veoma jasno da je to prava stvar ukoliko se pravilno osmisli.

"Zato to podržavam. Naravno, o tome treba razgovarati i treba to pravilno osmisliti, jer se ne radi o "lakom članstvu“, već pre svega o stvarnoj političkoj uniji, a zatim o putu ka članstvu sa punim pravima, paralelno sa neophodnim reformama same Evropske unije", objasnio je svoj stav.

EU Albania conference.jpg
Premijer Edi Rama na Međuvladinoj konferenciji EU-Albanija u Briselu Foto: European Union

Na pitanje koliko dugo bi bio spreman da prihvati takvo prelazno rešenje, rekao je da je Albanija zemlja koja je oduvek bila stoprocentno usklađena sa spoljnom politikom Evropske unije, tako da nikada nisu osećali zadovoljstvo pri pomisli da imaju pravo veta.

"Kao najproevropskija i najviše proevroatlantska zemlja u Evropi, a kada kažem najproevropskija, govorim na osnovu Evrobarometra, a ne našeg mišljenja, mi smo fanatici Evropske unije, a fanatici EU ne mogu da stavljaju veto na odluke EU", dodao je.

Šta znači zatvaranje Klastera 1 "Osnove"?

Klaster 1 "Osnove" smatra se najvažnijim segmentom pristupnih pregovora Evropske unije i obuhvata oblasti kao što su vladavina prava, pravosuđe, osnovna prava, funkcionisanje demokratskih institucija, reforma javne uprave, ekonomski kriterijumi i javne nabavke.

U okviru revidirane metodologije proširenja EU, upravo napredak u ovom klasteru određuje ukupnu dinamiku pregovora, jer se ostala poglavlja i klasteri otvaraju i zatvaraju u skladu sa rezultatima u oblasti "osnova".

Edi Rama.jpg
Edi Rama u Briselu, nakon otvaranja klastera 4 Foto: Printscreen/Instagram/ewb.eu

Potvrda da je Albanija ispunila privremena merila znači da je zemlja završila uvodnu fazu pregovora i da prelazi u završnu etapu procesa pristupanja. Time Albanija postaje druga država kandidat sa Zapadnog Balkana, posle Crne Gore, koja je dostigla ovu fazu prema novoj metodologiji proširenja EU.

Albanski premijer Edi Rama ocenio je odluku kao važan uspeh evropskog puta zemlje, navodeći da predstojeća konferencija "zatvara uvodnu i otvara završnu fazu pregovora". Rama je zahvalio institucijama i pregovaračkom timu uključenom u proces evropskih integracija, uz poruku da Albanija ostaje posvećena cilju članstva u EU do 2030. godine.

Istovremeno, Rama je kritikovao opoziciju zbog nedavnih protesta, optužujući političke protivnike da javnosti šalju poruke da je evropski put Albanije blokiran, uprkos, kako je naveo, konkretnom napretku potvrđenom u Briselu.

Evropski zvaničnici napredak Albanije vide i kao važan signal za nastavak politike proširenja i stabilizacije Zapadnog Balkana.

(EUpravo zato.rs)