Unutar jednog od najradioaktivnijih reaktora u nuklearnoj elektrani u Černobilju, gljive upijaju smrtonosnu radijaciju.
Crna gljiva pod nazivom Cladosporium sphaerospermum pronađena je kako raste na zidovima ozloglašenog reaktora broj 4, gde su zabeleženi najviši nivoi radijacije.
Podsetimo, ovaj reaktor je 1986. godine počeo da se topi zbog čega je na kraju eksplodirao, zbog čega su hiljade ljudi stradale usled radijacije.
Ceo grad Pripjat je tada evakuisan i napušten je do dana današnjeg. Smešten je unutar tzv. Zone isključenja od 30 kilometara.
Međutim, crna gljiva, zajedno s drugim vrstama poput Wangiella dermatitis i Cryptococcus neoformans, počela je da apsorbuje radijaciju.
One pripadaju grupi gljiva poznatih kao radiotrofne koje mogu da pretvaraju radijaciju u metaboličke procese – što znači da rastu više u zavisnosti od količine upijene radijacije.
Otkriće nije novo – prvi put je primećeno početkom 1990-ih, kada je istraživački tim zabeležio rast ovih gljiva.
Oni bi jednog dana mogle da pomognu u čišćenju radioaktivnog otpada, pa čak i u zaštiti ljudi od radijacije tokom svemirskih misija u dubokom svemiru.
Kosmička radijacija ostaje prepreka za dugotrajna svemirska putovanja, pri čemu naučnici navode da je ljudima potrebna "maksimalna" zaštita ako planiraju da kolonizuju drugih planeta.
Istraživači su poslali uzorak radioaktivne gljive pronađene u Černobilju na Međunarodnu svemirsku stanicu na testiranje i pratili je 30 dana u Petrijevim posudama.
Otkriveno je da smanjuje radijaciju za 2 odsto u poređenju sa neradioaktivnim uzorkom.
Tim američkih istraživača je 2020. godine saopštio da se, uz konkretne napore da se ljudi vrate na Mesec u okviru programa Artemis i uspostave trajno uporište na sledećem nebeskom telu do 2028, čovečanstvo okreće Marsu kao sledećem velikom koraku u istraživanju svemira.
"U pripremama za dugotrajne ljudske istraživačke misije izvan Zemljine orbite i dublje u svemiru, sposobnosti koje su potrebne se značajno povećavaju. Zbog toga, svaki scenario misije mora da uključuje inovativna rešenja koja mogu da zadovolje potrebe i reše opasnosti dugotrajnog boravka na nebeskim telima", navodi se.
"Najveća pretnja kratkoročnom i dugoročnom zdravlju astronauta na misijama u dubokom svemiru je radijacija", dodaje se.
(EUpravo zato/Metro.co.uk)
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.