Plan za naredne tri godine je postignut na sastanku u Bremenu, gde su zemlje članice Evropske svemirske agencije (u nastavku teksta ESA) podigle uloge i obavezale se na više od 22 milijarde evra ulaganja - signal da svemir polako postaje strateški ideal budućnosti.

Generalni direktor ESA, Jozef Ašbaher, nakon sastanka je na konferenciji za medije rekao da podrška država članica pokazuje koliko je svemir privlačan i da potreba za njegovim izučavanjem raste i u Evropi.

Šta ESA ima u planu?

U centru pažnje nalaze se četiri pravca delovanja, od kojih svaki otkriva deo evropskih ambicija.

Prvi je verovatno i najuzbudljiviji: potraga za životom daleko od planete Zemlje. Saturnov ledeni satelit Enkelad već godinama fascinira naučnike koji se bave ovim pitanjem.

Enkalad Saturn
Foto: Shutterstock

Enkelad je ledeni mesec Saturna, prečnika oko 500 km smatra se jednim od manjih prirodnih satelita, ali je svakako jedan od najzanimljivijih svetova u čitavom Sunčevom sistemu.

Ispod njegove ledene kore prema proračunima naučnika, nalazi se podzemni okean, dok iz pukotina na njegovom južnom polu izbijaju gejziri vodene pare i leda. 

Zahvaljujući otkrićima NASA-inih misija, naučnici smatraju da je Enkelad jedno od najboljih mesta za potragu za vanzemaljskim životom.

Stoga, ESA ima u planu da razvije program čija misija bi bila da potencijalno sleti na ovaj svet i postavi sonde koje bi učestvovale u potrazi za tragovima života.

Paralelno sa ovim dešavanjima, projekat NewAthena - najveća ikada izgrađena rendgenska opservatorija, trebalo bi da otvori prozor u najdramatičnije delove kosmosa.

Sledeći plan i progam ESA-e vodi istraživače na Mesec. U okviru međunarodnog programa Artemis koji sprovodi NASA, evropski astronauti iz Nemačke, Francuske i Italije mogli bi se naći među prvim ljudima koji će zakoračiti na lunarnu površinu posle više od pola veka. Evropa na taj način postaje ključni partner u povratku čovečanstva na Mesec.

Treći fokus odnosi se na površinu planete Zemlje. Norveška i Poljska postaju domaćini novih evropskih svemirskih centara - jedan u arktičkom krugu, gde vladaju ekstremni klimatski uslovi, drugi posvećen svemirskoj bezbednosti. Oni će voditi računa o evropskoj infrastrukturu i omogućiti bolje razumevanje klime, komunikacija i orbitalnih rizika.

Istraživanje Meseca
Foto: Shutterstock

I na kraju, ESA želi da produbi globalna partnerstva. Od Kanade do Japana, Južne Koreje i Australije, saradnja nikad nije bila snažnija, prema rečima Ašbahera. A uz finansiranje ključnih misija poput ExoMarsa, Evropa želi da ostane pouzdan partner i u odnosima sa SAD, uprkos izazovima sa kojima se suočava NASA.

U celini, novi prioriteti ESA otkrivaju planove koji imaju za cilj da evropski kontinent pozicioniraju kao jednu od najambicioznijih sila u domenu istraživanja tajni svemira.

(EUpravo zato/Euro News)