Na malom asteroidu Benu, koji povremeno prolazi pored Zemlje svakih šest godina, naučnici su otkrili triptofan, esencijalnu aminokiselinu poznatu po tome što može izazvati pospanost, zbog čega postoji mit da konzumacija ćuretine uspavljuje.
Ovo otkriće rezultat je analize uzorka koji je prikupila NASA-ina misija Osiris-Rex.
Svemirska letelica je 2020. sletela na asteroid Benu, prikupila 121,6 grama stena i prašine i bezbedno vratila uzorke na Zemlju 2023. godine. Deo ovog materijala distribuiran je istraživačima širom sveta na detaljne analize.
Prethodna istraživanja uzoraka sa Benua već su otkrila 14 od 20 aminokiselina koje grade sve žive organizme na Zemlji, kao i svih pet bioloških nukleobaza koje čine genetski kod u DNK i RNK. Slične aminokiseline pronađene su i na asteroidima Rjugu i u različitim meteoritima koji su pali na Zemlju.
Sve veći broj dokaza ukazuje na to da su asteroidi možda rano donosili esencijalne sastojke za život na našu planetu. Nova analiza uzoraka sa Benua po prvi put je identifikovala triptofan, čime se broj aminokiselina u asteroidu koje grade proteine povećava na 15 od 20.
"Pronalazak triptofana je značajan jer je reč o složenijoj aminokiselini koju do sada nismo videli ni u jednom meteorit ili uzorku iz svemira", ističe Hose Aponte, astrohemičar u Astro-biolološkoj laboratoriji NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard i koautor nove studije objavljene u časopisu PNAS.
Prisutnost triptofana podržava teoriju da recept za život možda nije nastao samo na Zemlji.
"Pronaći ga u prirodnom obliku u svemiru pokazuje da su ovi sastojci postojali već u ranom Sunčevom sistemu, što bi olakšalo nastanak života", dodaje Aponte.
Benu - asteroid koji čuva istoriju Sunčevog sistema
Benu je asteroid prečnika oko 600 metara, čije ime potiče od egipatskog božanstva povezano sa suncem, stvaranjem i ponovnim rođenjem. Verovatno je deo većeg tela koje se odlomilo pre dve milijarde ili 700 miliona godina. Njegov hemijski sastav odražava rane faze Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina.
Asteroid kruži blizu Zemlje poslednjih 1,75 miliona godina, a procenjuje se da postoji šansa od 0,037% da udari u planetu 2182. godine, što bi potencijalno izazvalo "globalnu zimu".
Materijal Benua nastao je od elemenata supernove, starog eksplodiranog zvezdanog materijala, a ekstremne temperature i zračenje Sunca dodatno su oblikovali njegovu hemiju.
Benu sadrži i amonijak i različite minerale, koji su ključni sastojci za formiranje gradivnih blokova života, ali ne i života samog. Naučnici ga posmatraju kao "slagalicu" iz koje se još uvek razvijaju elementi neophodni za život.
Ukupno su na Benu ranije otkrivene 33 aminokiseline, od kojih samo 14 koriste živi organizmi na Zemlji za gradnju proteina. Triptofan se sada pridružuje ovoj grupi i spada među esencijalne aminokiseline, koje ljudski organizam ne može sam proizvesti, već ih mora unositi hranom.
Dodatna testiranja potrebna su kako bi se definitivno potvrdilo prisustvo triptofana u uzorku težine od 50 mg. S obzirom na izuzetno očuvano stanje uzorka, naučnici veruju da otkriće nije rezultat kontaminacije sa Zemlje.
Zašto su uzorci sa Benua posebno važni?
Prikupljanje uzoraka direktno sa asteroida omogućilo je naučnicima da izbegnu promene izazvane ulaskom u Zemljinu atmosferu, što čini Benu pouzdanijom "vremenskom kapsulom" Sunčevog sistema.
"Vraćeni uzorci pokazuju krhke soli, minerale i organske materije koje meteoriti gube pri padu na Zemlju", objašnjava Dante Laureta, profesor planetarnih nauka i kosmohemije na Univerzitetu u Arizoni i koautor studije.
Benu je sačuvao različite hemijske sisteme koji su postojali u ranom Sunčevom sistemu, što potvrđuje da su mala tela bila dinamična i bogata organskom materijom pre nego što se život pojavio na Zemlji.
Otkriće triptofana dodatno proširuje raznovrsnost molekula za koje sada znamo da mogu doći iz svemira. Asteroidi su, kako kažu naučnici, "bili kuriri hrane" za rani život na Zemlji, dostavljajući ključne molekule prebiotskom svetu.
Ovo istraživanje takođe ističe značaj misija koje vraćaju netaknute uzorke na Zemlju, jer samo takvi materijali omogućavaju potpun uvid u molekularni sastav ranog Sunčevog sistema.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)