Biogas je gorivni gas koji predstavlja jedan od najperspektivnijih načina za smanjenje ekoloških problema. Korišćenjem organskih sirovina, poput poljoprivrednih ostataka i komunalnog otpada, biogas postrojenja ne samo da proizvode energiju, već i značajno doprinose smanjenju otpada a onda i emisije gasova sa efektom staklene bašte.

"Biogas je idealna tehnologija za smanjenje ekoloških problema, iz prostog razloga što joj za rad trebaju sirovine", kaže Goran Knežević, predsednik Udruženja Biogas Srbija, i dalje objašnjava važnost biogas tehnologije.

"Biogasnim elektranama trebaju sirovine, i to ima svoju cenu. Međutim, ako obrnemo logiku, i kažemo da su elektrane na biogas jedini obnovljivi izvor, koji može da zbrinjava komunalni otpad, tu dolazimo do fenomenalne mogućnosti, da izgradnjom biogasnih postrojenja, praktično proizvodimo energiju. Time smo po megavatu godišnje doprineli smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte za 7.000 tona i očistili smo životnu sredinu."

Šta je biogas?

Biogas je mešavina gasova koja nastaje razlaganjem organske materije u uslovima bez prisustva kiseonika

Biogas tehnologije ne samo da su obnovlji izvor energije, nego i rešenje za problem odlaganja otpada. Korišćenjem komunalnog otpada kao sirovine, biogas postrojenja mogu značajno smanjiti količinu otpada koji završava na deponijama.

Inovacije u biogas tehnologiji

Kroz inovativna istraživanja i praktičnu primenu, biogas postrojenja mogu igrati ključnu ulogu u budućnosti obnovljivih izvora energije. Na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, istraživači su fokusirani na inovacije u korišćenju nusproizvoda iz poljoprivrede i prehrambene industrije.

Upotreba biogasa

Biogas može da se iskoristi za:
⦁ Spaljivanje (proizvodnja toplote)
⦁ Proizvodnju električne i toplotne (rashladne) energije u sklopu kogenerativnog postrojenja (CHP)
⦁ Za proizvodnju čistog metana (obogaćeni biogas)

"Naš fokus je, u stvari, iskorišćenje nusproizvoda. Nećemo ga nazvati otpad, u poljoprivredi. Na najbolji način, kako može da se iskoristi recimo, žetveni ostatak, u šta spadaju slama i kukuruzovina, ili neki drugi ostatak. Naravno, tu je i prehrambena industrija, kao izvor ostataka u tom smislu kako može najbolje da se iskoristi za dobijanje energije i sprečavanja negativnog uticaja na životnu sredinu", kaže Đorđe Đatkov, šef Katedre za inženjering bioloških sistema.

Cilj je smanjenje otpada i maksimizacija energetske efikasnosti, što predstavlja dvostruku korist za životnu sredinu.