Naučnici Instituta "Ruđer Bošković" iz Zagreba su uključeni u međunarodni projekat MIRAMAR, kojim se istražuje kako klimatske promene, hemijsko zagađenje, mikroplastika, invazivne vrste, buka i druge aktivnosti zajedno utiču na morsku sredinu.
Jedno od devet područja istraživanja na Mediteranu jeste zapadna obala Istre.
Projekat polazi od toga da pojedinačni pritisci na more ne deluju odvojeno, već se preklapaju i međusobno pojačavaju. Zbog toga njihov zajednički uticaj može biti ozbiljniji od posledica svakog pojedinačnog problema.
"Svesni smo da čovek na različite načine utiče na morske ekosisteme i da je taj uticaj često štetan. Međutim, klimatske promene, buka, svetlosno zagađenje, hemijski zagađivači, invazivne vrste i morski otpad ne deluju pojedinačno. Morski organizmi su istovremeno izloženi većem broju pritisaka, a njihov zajednički uticaj moramo bolje da razumemo", rekla je Mia Knjaz iz Centra za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković".
Mikroplastika, buka, temperatura i zagađenje
Naučnici će pratiti temperaturu, salinitet i pH vrednost mora, istraživati mikroplastiku u vodi, sedimentu i na plažama, a pratiće biljne i životinjske vrste, posebno invazivne.
Meriće se i podvodna buka, svetlosno zagađenje i prisustvo hemijskih zagađivača.
Povezivanjem svih tih podataka utvrdiće se koji se pritisci pojavljuju zajedno, koliko su snažni i kako njihov zajednički uticaj menja pojedina morska staništa.
"Ovaj pristup možemo uporediti sa medicinom. Pre nego što odredi terapiju, lekar mora da postavi dijagnozu, a isto važi i za more", rekla je Knjaz.
"Najpre moramo da utvrdimo u kakvom je stanju životna sredina, koji su pritisci prisutni i kako deluju zajedno. Tek tada možemo da odaberemo meru od koje možemo da očekujemo stvarne rezultate", dodala je.
Rad na terenu i u laboratoriji
Terenski deo istraživanja uključuje biologe, hemičare, ronioce i druge stručnjake koji istraživačkim brodom odlaze na odabrane lokacije, uzimaju uzorke mora i sedimenta i beleže organizme koji tamo žive.
Nakon povratka sledi laboratorijska analiza, a deo uzoraka mora da se obradi odmah.
"Terenski rad je samo prvi korak. Nakon njega slede sati rada u laboratoriji, analiza rezultata, rad na računaru i mnogo razmišljanja. Tek povezivanjem svih podataka možemo da razumemo šta se u moru zaista događa", rekla je Knjaz.
Morske livade kao deo rešenja
MIRAMAR neće samo beležiti probleme, već bi trebalo da pomogne u razvoju mera zaštite zasnovanih na prirodnim procesima.
Jedno od mogućih rešenja jeste obnova livada morskih cvetnica, koje stvaraju staništa za brojne vrste, stabilizuju morsko dno i ublažavaju delovanje talasa.
"Korenje i podzemni delovi morskih cvetnica učvršćuju morsko dno, dok njihovi listovi usporavaju strujanje vode i ublažavaju delovanje talasa. Tako smanjuju podizanje sedimenta i eroziju, a istovremeno dugoročno skladište ugljenik", objasnila je Knjaz.
"Zato obnova morskih cvetnica ne rešava samo jedan problem. Ona može da vrati izgubljeno stanište autohtonih vrsta, poveća biodiverzitet, stabilizuje morsko dno i doprinese ublažavanju klimatskih promena. Takva mera koristi i prirodi i ljudima, a prirodno se uklapa u ekosistem", dodala je.
(EUpravo zato/Index.hr)
