Sa krampom za pravljenje rupa u ledu i u cipelama sa špicastim metalnim šiljcima na đonovima, grupa turista se u koloni probija kroz norveški glečer Nigardsbrin.

Pogled prema dolini otkriva glacijalno jezero sa dubokom, intenzivno zelenom vodom i vodopadima sa oštrim liticama. Vetar je hladan i njegova oštrina seče na temperaturi od desetak stepeni, ali sunce na vrhu glečera sija i greje lica alpinista.

Za Haneke Behtum iz Holandije ovo je savršen dan za letnji odmor.

"Naravno, većina ljudi i dalje želi da ide na sunce. Ali Španija ili Italija u ovo doba godine? Tamo je sve toplije i iskreno, ne mogu više da izdržim".

Tajm Behtum, koja je rezervisala ovu turističku turu na glečeru sa svojom prijateljicom i oba svoja sina, pripada sve većoj grupi turista koji izbegavaju da idu na more. Vodič Štajnar Bruhajm više od 40 godina vodi turiste na glečer Nigardsbrin. On je dao ime posetiocima poput Haneke Behtum.

"Mi ih zovemo 'klimatski turisti' jer oni dolaze u Skandinaviju leti, iako je leti je samo 15 stepeni i pada dosta kiše".

Ogroman porast broja turista

Ovaj trend ne primećuje se samo na sve popularnijem glečeru Nigardsbren u Norveškoj. U Švedskoj raste i broj turista iz inostranstva, koji preferiraju umerenu letnju klimu koja vlada u skandinavskim zemljama. Među njima su Karin i Janek Struve iz Brandenburga, koji su se kratko zaustavili u kampu Seter, na severozapadu Švedske, tri sata od Stokholma. Prethodno su letovanje provodili na Mediteranu. Međutim, tamo im je sada prevruće, kaže Karin Struve:

"Nepodnošljivo vruće. Ne možeš ništa, moraš stalno da nosiš šešir i da se mažeš kremom. Jednostavno više nije zabavno".

Glečer, Norveška
Jorge Tutor / Alamy / Alamy / Profimedia Turistički brod koji stiže do jezera na glečeru Nigardsbrin u Norveškoj

Danas je u Sateru sasvim drugačije. Temperatura je 19 stepeni, povremeno pada jaka kiša. Vlasnik kampa Bert de Vris ove godine prijavljuje povećanje broja gostiju iz inostranstva za 20 odsto, piše Dojče Vele.

"Pitali smo naše goste: 'Da li ste prvi put u Švedskoj?' Mnogi su nam rekli: ‘Jesmo. Išli smo na jug. Ali sada je tamo prevruće ili su poplave.' Zato se sve više ljudi odlučuje da dođe kod nas, ovde u Skandinaviju", kaže De Vris, sasvim zadovoljan razvojem situacije.

Hladno vreme kao turistički i marketinški magnet

Pod sloganom "Coolcation" i aludirajući na reč "Vacation", što na engleskom znači odmor, državna švedska turistička agencija "Visit Sveden" počela je da promoviše ovaj trend. Direktorka agencije Susanne Andersson kaže:

"Na našim veb-sajtovima istakli smo šta možemo da doživimo u Švedskoj da bismo privukli turiste zainteresovane za 'Coolcation' odmore i to je dovelo do toga da smo danas visoko rangirani u međunarodnim pretragama za 'Coolcation' ".

Međutim, nisu svi u zemlji zadovoljni ovim trendom. Popularni regioni, posebno u letnjim mesecima, trpe posledice masovnog turizma. Švedska takođe raspravlja o tome da li je neophodno da zemlja na ovaj način profitira od klimatskih promena.

Prema studiji Evropske unije, iz ove situacije bi se u narednim godinama mogao razviti trajni trend. Na osnovu podataka iz 269 evropskih regiona, procenjeni su efekti trenutnih klimatskih uslova na turističke tokove. Zaključak studije izgleda ovako:

"Uočavamo jasan ‘trend jug-sever’ u promenama turističke tražnje. Severni regioni imaju koristi od klimatskih promena, dok se južni regioni suočavaju sa značajnim padom turističke potražnje", navodi se u studiji.

"To je paradoks"

Vodič Bruhajm pokazuje na glečer u Norveškoj.

"Pre dvadeset godina, glečer je bio mnogo veći. Poručili smo turističkoj industriji u Norveškoj: Zaustavite marketing kada su u pitanju destinacije u Aziji!' To je paradoks: ljudi žele da vide glečere pre nego što nestanu, ali što više ljudi dolazi avionom, to je veći uticaj na klimatske promene", podseća Bruhajm.

Čini se da "hlađenje” još uvek nije masovni trend, ali posledice klimatskih promena na turizam u Evropi se već vide u Skandinaviji, a verovatno će biti još veće narednih godina, posebno leti.

(JA/EUpravo zato/DV)