Vlada Danske donela je odluku ove nedelje da uvede porez na ugljenik na poljoprivredne emisije, koji bi trebalo da počne da se naplaćuje od 2030. Danska je veliki izvoznik mlečnih proizvoda i svinjskog mesa, a poljoprivreda je najveći izvor emisija u zemlji.

Cilj koalicionog sporazuma je ispunjavanje klimatskih ciljeva.

"Bićemo prva zemlja na svetu sa poljoprivrednim porezom na emisije ugljenika“, rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen. Danska mlekarska industrija je u velikoj meri pozdravila sporazum i njegove ciljeve, ali to nije slučaj za neke farmere koji su besni zbog ove odluke piše CNN.

Problematičan metan

Potez danske vlade dešava se samo nekoliko meseci nakon što su farmeri protestovali širom Evrope, blokirajući puteve traktorima i gađajući Evropski parlament jajima zbog dugačke liste pritužbi, uključujući žalbe na ekološke propise i prekomernu birokratiju.

Globalni prehrambeni sistem dosta doprinosi klimatskoj krizi, proizvodeći oko trećine emisija gasova staklene bašte. Posebno veliki uticaj ima stočarstvo, koje je izazvalo oko 12 odsto globalnih emisija u 2015. godini. Deo ovog zagađenja dolazi od metana, gasa koji zagreva planetu koji proizvode krave i neke druge životinje.

Smanjenje emisija koje proizvode krave

Danski parlament trebalo bi da odobri porez kasnije ove godine, a on bi trebalo da stupi na snagu 2030. godine, kada će iznositi 300 kruna (40 evra) po toni stočne emisije, što će porasti na 750 kruna (100 evra) u 2035.

Biće primenjena poreska olakšica od 60 odsto, što znači da će se poljoprivrednicima efektivno naplaćivati 120 kruna (16 evra) godišnje od 2030. godine, odnosno 300 kruna (40 evra) od 2035. godine.

Danske mlečne krave emituju u proseku 5,6 tona ugljenika godišnje, što znači da će farmeri plaćati 672 krune ili 90 evra po kravi prema nižoj poreskoj stopi od 120 kruna godišnje.

Poreski prihodi će se koristiti u prve dve godine za podršku zelenoj tranziciji u poljoprivrednoj industriji.

Grupa danskih farmera Bæredigtigt Landbrug kaže da je to "zastrašujući eksperiment".

”Ovo je čista birokratija. Znamo da postoji klimatski problem, ali ne verujemo da će ga ovaj sporazum rešiti“, rekao je predsednik Peter Kier.

(EUpravo zato/JA)