Rat u Ukrajini, pa rat na Bliskom istoku, otežano snabdevanje naftom, visoke temperature i suša, novi talas inflacije, sve to utiče na tržište, samim tim i na cenu proizvoda koji se na njemu nalaze.
Sve to gore navedeno povećava troškove poljoprivredne proizvodnje i preti smanjenjem prinosa, upozorava Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Nakon pandemije koronavirusa, a sa početkom nemira u Ukrajiji, cene hrane su bile jedan od glavnih pokretača globalne inflacije, a potom su ušle u mirniju zonu. Međutim, prema svemu navedenom i istraživanju FAO-a, to će se uskoro promeniti.
Rast cena sirove nafte, manja dostupnost đubriva iz regiona Persijskog zaliva, nestašice dizela u pojedinim delovima sveta i ekstremne vremenske prilike već povećavaju troškove proizvodnje. Potrošači posledice neće osetiti odmah, ali će biti vidljivije u narednim mesecima, a najpre će se odraziti na cenama hrane.
Poskupljenja bi mogla da se osete do kraja godine
Glavni ekonomista FAO-a Maksimo Torero je naveo da će cene osnovnih poljoprivrednih proizvoda početi intenzivnije da rastu, a njihov uticaj na maloprodajne cene hrane osetiće se krajem godine, još snažnije tokom naredne.
Kako je Torero istakao, potrebno je između tri i šest meseci da se rast cena poljoprivrednih sirovina u potpunosti prenese na cenu hrane koju plaćaju potrošači.
Najpre će skočiti cena pšenice, kukuruza i pirinča, već u narednim mesecima, a loši prinosi iz ove sezone, odraziće se naredne godine.
Gorivo i đubrivo podižu troškove proizvodnje
Dodatni rizik za poljoprivredu predstavlja situacija u Ormuskom moreuzu i širem regionu Persijskog zaliva, čija prohodnost zavisi d stanja rata na Bliskom istoku, i odnosu Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Nafta je neophodna za brojne faze proizvodnje hrane – od navodnjavanja i prerade do pakovanja i transporta – dok je prirodni gas ključan za proizvodnju mineralnih đubriva.
Dodatni pritisak na globalno tržište stvara i oštećenje gasne infrastrukture tokom rata u Ukrajini.
Posledice širom sveta
Cene sirovina se formiraju globalno, pa se i posledice osećaju širom sveta. Pritisak na proizvođače već je primetan u Evropi, SAD, Brazilu i Aziji, a sve manje profitne marže utiču i na odluke o tome koje kulture će sejati i na kojim površinama. Na udaru je i Australija, u svetu poznata kao jedan od vodećih izvoznika žitarica.
El Ninjo dodatna pretnja prinosima
Pored geopolitičkih sukoba i visokih troškova proizvodnje, poljoprivrednicima preti još jedan veliki problem – El Ninjo, a očekuje se da će ovogodišnji biti posebno snažan i da će se odraziti na prinose i doprinos hrane.
(EUpravo zato/Agromedia)