Teme održivosti su danas vrlo aktuelne, a ESG rejting je potvrda održivosti vašeg poslovanja, ali i odličan način da pratite vaš napredak.
Šta su ESG rejtinzi?
ESG rejtinzi predstavljaju ocenu održivosti kompanija na osnovu njihovog uticaja u tri ključne oblasti: zaštita životne sredine (E-environmental), održive socijalne politike (S-social) i odgovorno upravljanje (G-governance).
Ove ocene daju investitorima i zainteresovanim stranama uvid u to koliko kompanija poštuje standarde i prakse održivog poslovanja, što postaje sve važniji faktor u donošenju poslovnih odluka.
ESG rejtinzi određuju se na osnovu različitih indikatora, uključujući emisije gasova sa efektom staklene bašte, efikasnost u korišćenju sirovina, odnos prema zaposlenima, transparentnost i etičke standarde u poslovanju itd. Dodeljuju ih različite rejting agencije i ne postoje univerzalni standardi za ocenjivanje.
Rejtinzi variraju u zavisnosti od metodologije različitih agencija, pa tako, na primer, MSCI koristi rangiranje od AAA (lideri) do CCC (zaostajanje), Sustainalytics ocenjuje kompanije prema riziku od low risk (nizak rizik) do severe risk (ozbiljan rizik), dok S&P Global dodeljuje ESG ocene od 0 do 100, gde viša ocena označava veću održivost kompanija.
Kompanije iz EU, u proseku, ostvaruju više ESG ocene od američkih, pre svega zbog strožije regulative odnosno sistematičnog pristupa održivom poslovanju. Prema dostupnim podacima, 71,4% evropskih firmi ima iznadprosečne ESG rezultate, dok je taj procenat u Severnoj Americi svega 35%.
Evropska unija je uvidela da bi ovu oblast trebalo urediti pa je usvojena Uredba 2024/3005 o transparentnosti i integritetu aktivnosti dodele ekoloških, socijalnih i upravljačkih (ESG) rejtinga koja ima za cilj da stvori veće poverenje u ove ocene.
Zašto su ESG rejtinzi sada aktuelni?
Ova regulativa uvodi obavezu da rejting agencije koriste transparente i jasno definisane metodologije, objavljuju sve relevantne podatke i pojašnjenja kao i da uvedu unutrašnje kontrole kvaliteta kako bi se obezbedila tačnost i doslednost u ocenjivanju.
Uspostavlja se nadzor nad radom ovih agencija i zahteva se spremnost da objasne ili isprave eventualne greške. Time se obezbeđuje pouzdaniji okvir za ESG ocenjivanje koji investitorima omogućava donošenje informisanih odluka, a kompanijama daje jasan pravac ka održivijem poslovanju.
Uređivanje ove oblasti je važno jer sve veći broj investitora, regulatora i potrošača koristi ove ocene za donošenje odluka o ulaganjima, saradnji ili kreditiranju. Za kompanije iz regiona, posebno one koje posluju sa partnerima iz EU, ESG rejting može imati direktan uticaj na vidljivost kompanije kupcima i potencijalnim partnerima, pristup tržištima, investicijama i kreditima.
Kompanije iz EU neretko traže partnere među onim kompanijama koje poseduju (visok) ESG rejting.
Kako stoje stvari u regionu?
ESG rejting samo je krajnji korak u procesu uvođenja održivog poslovanja – ocena vašeg uspeha. A kako stoje stvari sa održivim poslovanjem?
Integracije u EU tržište dovele su do neminovnog “uvoza” ovih tema. Evropski partneri naših kompanija sve češće im postavljaju zahteve ili očekivanja koji se odnose na ESG. Mnoge kompanije koje su deo međunarodnih grupa već su suočene sa obavezama temeljnog nefinansijskog izveštavanja. Banke i investitori počinju da postavljaju ESG kriterijume za odobravanje kredita.
Novi evropski propisi poput Mehanizma za prekograničnog usklađivanja cene ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism, CBAM) ili Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (Corporate Sustinability Due Diligence Directive) dodatno će podstaći preduzeća u regionu da se pozabave ESG temama.
Takođe, na regionalnom tržištu sve više su vidljivi i različiti ESG standardi i sertifikati koji potvrđuju održivo poslovanje kompanija. Sertifikati kao što su FSC za proizvode od drveta ili sertifikovani organski proizvodi sve su češći i u regionu. Pored toga mnoge kompanije se opredeljuju za uvođenje različitih ISO standarda kako bi dobro uredile i unapredile poslovanje u npr. u oblastima bezbednosti i zdravlja na radu (ISO 45001), energetskog menadžmenta (ISO 50001) ili menadžmenta životne sredine (ISO 14001).
U skladu sa opisanim regulatornim pritiscima i uvođenjem novih standarda, i broj kompanija koje se upuštaju u proces dobijanja ESG rejtinga polako raste.
Šta možete da učinite?
ESG rejtinzi samo su krajnji korak u unapređenju održivosti preduzeća. Oni, međutim, mogu biti dobar okvir da se preduzeće podstakne i usmeri ka promenama u poslovanju. Takođe oni su odličan način da preduzeće kroz godine prati sopstveni napredak.
Dakle, prvi korak je usvajanje ESG strategije i svega što ona podrazumeva: uspostavljanje ciljeva, identifikacija slabih tačaka (npr. prevelika potrošnja energije, loše upravljanje otpadom ili nedostatak internih procedura), odabir prioriteta i alata (npr. uvođenje novih standarda) itd.
Posle toga, neophodno je pravilno prikupljanje podatakam, njihova analiza, praćenje postavljenih indikatora i izveštavanje o ESG performansama. Na kraju, ESG rejting postaje potvrda vaših rezultata.