Sezona godišnjih odmora je počela, a kada planirate putovanje, uvek razmišljate i o zdravstvenom osiguranju "za ne daj bože".

Mnogi naši turisti kupuju polisu privatnog zdravstvenog osiguranja. Međutim, građani Srbije mogu besplatno dobiti hitnu medicinsku pomoć i uz potvrdu Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) u zemljama sa kojima Srbija ima bilateralne sporazume.

Vesna Latinović iz RFZO i Zoran Ćirić iz Udruženja osiguravača Srbije za rts su ukazali na rauzlike, prednosti i mane privatnog osiguranja i potvrde RFZO koje mogu da se koriste u nekim zemljama.

Vesna Latinović ističe da građani sa svojom zdravstvenom karticom imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć u državama koje su potpisale međudržavni sporazum sa Srbijom, među kojima su nekadašnje republike SFRJ, Nemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija, Austrija, Mađarska, Rumunija, Bugarska, kao i Turska i Tunis.

Pre odlaska u inostranstvo građani treba da podignu potvrdu, obrazac koji im omogućava korišćenje zdravstvene zaštite.

Ukoliko to nisu učinili, mogu kasnije podneti zahtev za refundaciju, ali je važno da su ispunjeni uslovi da je usluga bila hitna i da nije bilo prepreka za izdavanje potvrde, objašnjava Latinović.

Troškovi se pokrivaju u potpunosti, bez ograničenja, uz eventualnu participaciju ukoliko je to propisano za određenu uslugu.

Potvrde za turiste izdaju se na 90 dana, studenti i đaci dobijaju potvrde za vreme školovanja, dok zaposleni dobijaju potvrde za period rada u inostranstvu.

Zoran Ćirić navodi da oko 75-80% građana koji putuju na odmor u inostranstvo kupuju privatnu polisu zdravstvenog osiguranja.

Ova polisa pruža dodatnu zaštitu i sigurnost u slučaju nezgoda, bolesti ili drugih nepredviđenih situacija tokom putovanja.

Ćirić naglašava da je glavna prednost privatnog osiguranja u odnosu na potvrdu RFZO to što pokriva mnogo širi spektar usluga i ne mora da bude hitni medicinski slučaj. Cena polise je pristupačna, a za desetak dana za četvoročlanu porodicu to staje oko 40 evra.

Polisa obuhvata bolničko i vanbolničko lečenje u vrednosti od 30.000 do 40.000 evra, u zavisnosti od nivoa pokrića.

Osim hospitalizacije, pokrivaju se i povrede koje se mogu dogoditi na letovanju, kao što su ubodi morskog ježa, uganuća zgloba, stomaćni problemi ili zubobolja.

Suštinska razlika između putnog zdravstvenog osiguranja i potvrde RFZO je upravo u većem broju zdravstvenih usluga koje polisa može da pokrije, ističe Ćirić.

Što se tiče aktiviranja osiguranja, potrebno je samo da korisnik pozove kol-centar svog osiguravajućeg društva, koje ga upućuje na najbližu zdravstvenu ustanovu.

Latinović iz RFZO-a pojašnjava da se potvrda za korišćenje zdravstvene zaštite u inostranstvu izdaje u matičnoj filijali RFZO-a, ali je pre toga potrebno da se građani obrate svom izabranom lekaru koji sastavlja izveštaj o zdravstvenom stanju.

Izveštaj se potom dostavlja lekarskoj komisiji koja donosi konačnu ocenu. Ukoliko je ocena pozitivna, RFZO izdaje potvrdu.

Za države sa kojima Srbija nema bilateralni sporazum, poput Grčke, takođe je potrebna potvrda RFZO, ali osiguranik plaća uslugu koja mu se potom refundira.

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)