#

Zapadni Balkan

Zapadni Balkan je koncept i složenica koji insitucije Evropske unije i visoki zvaničnici koriste za područje Balkana, više u političkom, nego u geografskom kontekstu. Iako je geografski Balkan na jugoistoku Evrope, čini se da su njegovi tvorci vešto izbegli ovaj naziv. Pretpostavlja se da je Zapadni Balkan "srećnije" rešenje zbog reči "zapad" koja asocira na zapadne vrednosti.
Fizička mapa zapadne Evrope, sa detaljima visoke rezolucije
Foto: titoOnz / Alamy / Alamy / Profimedia

Zapadni Balkan je naziv koji su u početku koristili američki i evropski kreatori politike kako bi opisali deo Balkanskog poluostrva koji je ostao izvan Severnoatlantskog saveza (NATO) i Evropske unije (EU) od ranih 1990-ih. Obuhvatao je svih sedam država koje su nastale raspadom Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, takozvano Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija) zajedno sa Albanijom.

Nakon Samita EU u Solunu u junu 2003. godine, preuzete su obaveze da se sve države Zapadnog Balkana uključe u Evropsku uniju, a od tada do danas su samo Slovenija (2004) i Hrvatska (2013) postale članice EU.

"Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji" rečenica je iz Deklaracije koja je obeležila Solunski samit 21. juna 2003. godine. Dan ranije, 20. juna, Evropski savet je, na inicijativu Grčke, odobrio i Solunsku agendu za Zapadni Balkan.

S obzirom da nije geografski ili istorijski koncept već politički, geopolitički i tehnički, pojam Zapadni Balkan trebalo bi da nestane sa pristupanjem zemalja regiona EU. Dokaz za to je Hrvatska koja se sada "računa" samo kao članica EU, a ne kao deo Zapadnog Balkana.

Arhiva članaka