Albanija je danas u Briselu zvanično otvorila poslednji klaster u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom, čime je napravila još jedan važan korak na evropskom putu. 

Taj klaster čine poglavlja 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 13 (ribarstvo i akvakultura), 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata) i 33 (finansijske i budžetske odredbe), saopštio je Evropski savet.

Evropska komisija navodi da je cilj Klastera 5 da se Albanija uskladi sa relevantnim EU zakonodavstvom u ovim sektorima, uključujući veterinarske i fitosanitarne standarde, finansijske i budžetske regulative, te koordinaciju strukturalnih instrumenata za razvoj različitih regiona.

Ovaj klaster se smatra ključnim za jačanje socijalne i teritorijalne kohezije u Albaniji, modernizaciju poljoprivrede i unapređenje ruralne infrastrukture. Otvaranje Klastera 5 označava završetak faze otvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima i priprema zemlju za narednu fazu integracije u EU.

Albanija rekorder u brzini otvaranja klastera

Prvi klaster u pregovorima sa EU Albanija, koja je status kandidata za članstvo dobila 2014, otvorila je u oktobru prošle godine, što znači da je za oko godinu dana otvorila sve klastere.

"Proširenje je geopolitička nužnost za EU. I ključni prioritet za dansko predsedavanje. Pristupanje naših partnera sa Zapadnog Balkana nakon završetka neophodnih reformi je veoma važno. Današnji korak otvaranja poslednjeg pregovaračkog klastera sa Albanijom pokazuje posvećenost zemlje daljem unapređenju svog puta ka članstvu u EU", navela je ministarka za evropske poslove Danske Mari Bjere.

Albanski premijer Edi Rama opisao je otvaranje poslednjeg klastera u pregovorima kao "rekordno dostignuće", te da ništa neće zaustaviti put Abanije ka članstvu u EU 2030. i da je cilj vlade da završi pregovarački proces do 2027. godine.

Predsednica albanskog parlamenta, Elisa Spjiropali, pozdravila je ovu odluku i istakla je da je to važan korak koji završava fazu otvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima.

Ministarka za Evropu i spoljne poslove Elisa Spiropali i Marta Kos
Ministarka za Evropu i spoljne poslove Elisa Spiropali i Marta Kos Foto: Printscreen/Instagram/elisa.spiropali

Navela je da će parlament nastaviti da podržava pregovaračku poziciju i napore za ruralni razvoj, modernizaciju poljoprivrede i jačanje socijalne i teritorijalne kohezije.

Spjiropali je takođe rekla da će se parlamentarna diplomatija intenzivirati kako bi se postigao strateški cilj „Albanija 2030 u Evropskoj uniji“.

Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije dao je mandat danskom predsedavanju da izda ovaj poziv.

Rokovi, ciljevi i naredni koraci u pregovorima

Albanija je izjavila da želi da zatvori sve pregovaračke klastere do 2027. godine, a zatim postane punopravna članica EU do 2030. godine. Optimizam Tirane podržava i deli i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je u obraćanju u septembru rekla da je "brzina Albanije impresivna, kao i da nema sumnje da će uskoro otvoriti preostale klastere".

Albanija pod nadzorom EU za napredak u reformama

Albanija će morati redovno da podnosi izveštaje EU o napretku u ispunjavanju ovih rokova, a EU organi (komisija, Savet) će pratiti da li se zakoni usklađuju, sprovode i da li su institucije spremne za implementaciju.

Nakon otvaranja poslednjeg, petog klastera u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, Albanija ulazi u novu fazu svog evropskog puta.

Prema metodologiji EU, sledeći korak je predstavljanje zvanične pregovaračke pozicije zemlje, u kojoj će biti izloženi planovi za sprovođenje reformi i usklađivanje sa standardima EU.

Paralelno, Albanija nastavlja sa reformama u poljoprivredi, ribarstvu, ruralnom razvoju i jačanju institucionalnog kapaciteta.

Parlamentarna i diplomatska aktivnost će se intenzivirati kako bi se obezbedila široka podrška reformama, sa ciljem da se, kroz kontinuirani napredak, približi konačnom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja i ostvarenju strateškog cilja, članstva Albanije u Evropskoj uniji.

Odluke o otvaranju i zatvaranju poglavlja donose sve članice EU konsenzusom, a da bi zemlja kandidat za članstvo ispunila uslove za pristupanje EU, mora da otvori i potom zatvori sva pregovaračka poglavlja.

Pregovarački klaster je pojam koji se koristi u procesu pristupanja Evropskoj uniji i odnosi se na tematski grupisane pregovaračke poglavlja u okviru kojih zemlja-kandidat vodi pregovore sa EU o usklađivanju svog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU.

Ova metodologija proširenja za Zapadni Balkan zvanično je odobrena od strane Saveta EU u martu 2020. godine. Ključna novina ove metodologije politike proširenja jeste formiranje šest pregovaračkih klastera koji obuhvataju više pregovaračkih poglavlja.

(EUpravo zato.rs)