U svetlu sve intenzivnijih razgovora o proširenju Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana, kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, ponovo se otvara pitanje spremnosti samih evropskih institucija za takav korak. Dok jedni zagovaraju hitne i duboke reforme unutar EU, kako bi se osigurala njena funkcionalnost i kapacitet za integraciju novih članica, drugi smatraju da postojeći institucionalni okvir već omogućava dalju integraciju, uz manja prilagođavanja.

U fokusu su pitanja odlučivanja kvalifikovanom većinom umesto jednoglasnosti, jačanje Evropskog parlamenta, ali i konkretniji koraci ka zajedničkoj odbrambenoj i industrijskoj politici. Šira geopolitička situacija, uključujući pritiske iz Kine, Rusije i SAD, dodatno ističe potrebu za jedinstvom i strateškom autonomijom Evropske unije.

O ovim i drugim temama za EUpravo zato govorili su Loran Vince, poslanik Evropskog parlamenta ispred Evropske narodne partije (EPP) i Brando Benifi, poslanik Evropskog parlamenta iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).

Evroposlanik Loran Vince (EPP) smatra da proširenje Evropske unije ne mora nužno da bude uslovljeno dubokim institucionalnim reformama. Kako ističe za portal EUpravozato, umesto velikih promena u strukturi EU, fokus bi trebalo da bude na jačanju konkretnih politika – poput unapređenja saradnje u okviru Evropske odbrambene unije, zajedničke javne nabavke oružja i razvoja evropske industrije naoružanja.

Vince podseća da je značajna institucionalna reforma već sprovedena kroz Lisabonski ugovor, te da Unija već sada ima kapacitet da primi nove članice, uključujući i Ukrajinu, bez dodatnih promena ugovora.

"Naravno, to otvara drugačiju diskusiju. Zemlje kandidati, poput Moldavije, mogu se postepeno integrisati u različite oblasti EU. Potrebna su manja prilagođavanja, i to je upravo ono čime se bavimo u Odboru za ustavna pitanja. Analiziramo koje bi se institucionalne prepreke mogle pojaviti u procesu integracije novih članica. Verujem da je moguće sprovesti treću reformu Evropske unije, čiju su osnovu već postavili Evropski parlament i druge institucije tokom prvog mandata", rekao je za naš portal.

Ukazao je da mladi prepoznaju potrebu za institucionalnim promenama, jer se odluke u EU donose isključivo u Evropskom parlamentu, ali uz obavezan konsenzus, što usporava procese i ostavlja manje članice, poput Rumunije i Bugarske, bez vidljivih koristi.

Upravo pitanje efikasnosti donošenja odluka u proširenoj Uniji otvara dublju raspravu o nužnosti reformi. I dok pojedini evroposlanici, poput Vincea, veruju da postojeći institucionalni okvir može izdržati proces proširenja, drugi upozoravaju da bez ozbiljnih promena u funkcionisanju EU proširenje neće biti održivo.

Jedan od njih je Brando Benifi iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata, koji je za naš portal izjavio da bez unutrašnjih reformi neće biti ni novih članica. On podseća da je Evropski parlament već tokom prvog zakonodavnog mandata usvojio jasnu rezoluciju o potrebi tzv. "treće reforme" EU, sa ciljem jačanja demokratskih procedura i uloge Parlamenta, kao i smanjenja prekomernog uticaja nacionalnih vlada.

Benifi posebno ističe potrebu za prelaskom sa jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalifikovanom većinom u ključnim oblastima, kako bi se izbeglo blokiranje procesa od strane pojedinačnih članica. Takođe, upozorava da građani, posebno radnici i mladi, nisu dovoljno uključeni u ovu debatu, i da je neophodno otvoriti širi politički dijalog o budućnosti Unije.

Govoreći o proširenju, naglasio je da je njegova podrška uključivanju zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije snažna, ali da bez reforme EU ne može funkcionalno da primi nove članice.

"Podržavam proširenje EU, ali da bismo to uradili, moramo unaprediti funkcionisanje EU. U sadašnjem obliku, EU je često blokirana i neefikasna. Ako se proširi bez reformi, samo će dodatno postati paralizovana. Zato moramo biti realni, ako želimo proširenje, novi kandidati moraju znati da ono neće biti moguće bez reformi. U suprotnom, kada dođemo do konkretnih pregovora, politički lideri iz pojedinih država će to blokirati", rekao nam je Benifi i dodao da je neophodno biti iskren prema građanima jer bez reforme neće biti članstva i pozvao na hitno delovanje.

Na konferenciji u Briselu, gde su učestvovali i parlamentarci iz Ukrajine i Moldavije, Benifi je ukazao na važnost saradnje između nacionalnih i evropskih parlamenata u procesu reformi. Takođe je upozorio na geopolitičke sile poput Rusije i Kine, koje imaju interes da spreče jačanje EU, kao i na političke aktere unutar Unije koji deluju u tom pravcu. Kao odgovor na te izazove, zalaže se za snažniju, federalno organizovanu i autonomnu Evropu, sposobnu da deluje jedinstveno i samostalno na globalnoj sceni.

(EUpravo zato.rs)