U svetu diplomatije, gde su odlučnost, pregovaračke veštine i vizija ključni, žene zauzimaju sve značajnije mesto. Iako su predrasude i rodni stereotipi dugo kočili napredak, poslednje decenije donose pozitivne promene. Ipak, put do ravnopravne zastupljenosti na najvišim pozicijama i dalje je izazovan, a glasovi žena koje su ga prošle predstavljaju važan podstrek budućim generacijama.
Ambasadorke koje svoje države predstavljaju u Srbiji, podelile su svoja iskustva o položaju žena u diplomatiji, izazovima s kojima su se suočavale i porukama za mlade žene koje sanjaju o karijeri u međunarodnim odnosima. Njihovi odgovori otkrivaju koliko je upornost, podrška zajednice i vera u sopstvene sposobnosti ključna za uspeh u ovom dinamičnom i često zahtevnom poslu.
Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji
Kako procenjujete položaj žena u diplomatiji danas?
Prešli smo dug put. Iako su žene vekovima imale ulogu u diplomatiji, ovo polje je dugo bilo rezervisano za muškarce. U mnogim zemljama, diplomatska profesija je tek posle Prvog svetskog rata postala dostupna ženama.
Tokom godina, broj žena ambasadorki postepeno se povećavao, ali žene i dalje nisu dovoljno zastupljene na liderskim pozicijama, naročito u geopolitički najvažnijim misijama.
U institucijama Evropske unije trudimo se da predvodimo primerom. Težimo rodnoj ravnoteži na najvišim političkim i upravljačkim pozicijama, dok istovremeno pružamo podršku ženama širom sveta kroz politike i finansijsku pomoć. Evropska komisija trenutno ima svoju prvu predsednicu, koja je ponovo izabrana, dok je novi kolegijum komesara rodno uravnotežen, sa 40 odsto žena među članovima. Među njima je i naša nova Visoka predstavnica, Kaja Kalas, prva žena premijerka Estonije, koja sada predvodi diplomatsku službu EU – EEAS.
Koji su bili najveći izazovi u vašoj diplomatskoj karijeri i kako ste ih prevazišli?
Mislim da svi imamo neku predstavu o tome kako diplomata treba da izgleda. Mnogi podsvestno zamišljaju figuru poput Henrija Kisindžera – belog muškarca sa sedom kosom i naočarima. Kada ljudi sretnu ženu u ranim četrdesetim, pritom iz istočne Evrope, često im je prva reakcija neverica. Ne mogu da izbrojim koliko puta su me dočekali podignutih obrva uz pitanje: Vi ste zamenica šefa delegacije EU? – uprkos više od 15 godina rada u institucijama EU i tri prethodne diplomatske misije na Zapadnom Balkanu.
Slične situacije doživela sam i na drugim mestima. U Crnoj Gori bi me često, čim bih stigla na sastanke, usmeravali u sporedne prostorije – obično žene koje su izgledale slično meni – pre nego što bih uspela da objasnim da nisam prevodilac. Takođe sam se nalazila u situacijama kada bise muškarci rukovali sa mojim kolegama, dok bi mene potpuno ignorisali.
Vremenom sam naučila da takve situacije ne shvatam lično. Umesto toga, prihvatam ih sa osmehom, svesna da su posledica ukorenjenih stereotipa, a ne mojih sposobnosti. Te percepcije oblikuju književnost, filmovi, javni narativi i, što je najvažnije, stvarni primeri. Zato nam je potrebno više žena u diplomatiji – ne samo kao simboličke figure, već kao vidljivi uzori i pokretači promena.
Koju poruku biste uputili mladim ženama koje žele da grade karijeru u diplomatiji?
Samo napred – i ostanite verne sebi na tom putu.
Jedna od najlepših stvari u mojim četrdesetim godinama jeste spoznaja da više ne moram da se prilagođavam tuđim očekivanjima o tome kako bi diplomata EU trebalo da izgleda i zvuči. Sada sebi dopuštam da nosim jarke boje, glasno se smejem, plešem u javnosti i verujem svojim instinktima.
Važno je da u ovaj poziv unesete svoju autentičnost – čak i ako vas to učini nekonvencionalnima, duhovitima ili drugačijima. Verujte u svoju viziju i koračajte sopstvenim putem. Radite ono što smatrate ispravnim, a ne ono što tradicija nalaže. Nemojte slepo pratiti uobičajene savete – osmislite svoju ulogu na način koji donosi stvarni uticaj.
Kako je jednom rekla istoričarka Lorel Tečer Ulrih: "Dobro vaspitane žene retko prave istoriju."
Hajde da menjamo sliku diplomatije, da definišemo ko je diplomata i kako treba da izgleda. I što je najvažnije – hajde da pružamo podršku jedna drugoj na tom putu.
Nj.e. Marija Levanti, ambasadorka Grčke u Srbiji
Kako ocenjujete položaj žena u diplomatiji danas?
Iako su uočene pozitivne promene, i dalje je realnost da žene nisu zastupljene u meri u kojoj bi trebalo na najvišim diplomatskim pozicijama. Evropa je u tom smislu svetla tačka, sa više žena ambasadorki nego u drugim regionima. Ipak, borba žena za liderske uloge u diplomatiji i dalje je teška.
Koji su bili najveći izazovi u vašoj diplomatskoj karijeri i kako ste ih prevazišli?
Posao diplomate svakako nosi izazove, od kojih se mnogi odnose na stalne promene sredine i balansiranje između profesionalnog i privatnog života. Po mom mišljenju, jedan od najvećih izazova jeste služba u zemlji u kojoj traje oružani sukob. Pored očiglednih bezbednosnih briga, prisutan je i veliki emocionalni uticaj. Sam posao postaje mnogo teži jer diplomate pokušavaju da se kreću kroz složene političke situacije.
Koju poruku biste želeli da podelite sa mladim ženama koje žele da grade karijeru u diplomatiji?
Poruka mladim ženama koje sanjaju o karijeri u diplomatiji jeste da shvate da ovaj posao može biti izuzetno ispunjavajući, ali nije uvek lak. Predstavljanje svoje zemlje je ogromna čast, ali ponekad znači stavljanje privatnog života u drugi plan. Potrebna je prilagodljivost i fleksibilnost, jer će se prepreke pojavljivati, a njihov zadatak je da pronađu načine da ih prevaziđu i ostvare svoje ciljeve. Verujem da žene, sa svojim jedinstvenim perspektivama i pristupima, mogu igrati ključnu ulogu u izgradnji inkluzivnijeg, saosećajnijeg i pravednijeg sveta.
Nj.e. Anke Konrad, ambasadorka Nemačke u Srbiji
Kako ocenjujete položaj žena u diplomatiji danas?
Mislim da su prošla vremena kada su žene, posebno žene ambasadorke, u diplomatskim krugovima smatrane retkom vrstom. Takođe sam srećna što vidim mnoge mlade žene koje započinju ovu izazovnu karijeru – one su naše buduće ambasadorke i konzulke. Dakle, stvari napreduju u pravom smeru.
Koji su bili najveći izazovi u vašoj diplomatskoj karijeri i kako ste ih prevazišli?
Po mom mišljenju, izazovi u diplomatiji su suštinski isti kao i u svim drugim profesijama. Morate uvek iznova da dokazujete da ste u struci ne zbog ženske kvote, već zato što posedujete sve potrebne kvalifikacije za posao. Pošto mi menjamo mesto boravka kao i radno mesto svake četiri godine, to znači da uvek istražujete različite aspekte diplomatije koji se razvijaju, uključujući političku, kulturnu, ekonomsku i razvojnu saradnju, kao i pitanja međunarodnog prava ili konzularnih i viznih propisa.
Najveći izazov je lični. Dugo radno vreme u kriznim vremenima i stalne selidbe utiču na vašu porodicu, na partnera, na vašu decu. Moj prioritet je uvek bio da mojoj porodici, u najvećoj mogućoj meri, olakšam posledice toga i da joj dam osećaj da je kod kuće. I zahvalna sam svom mužu i našoj deci na razumevanju i podršci.
Koju poruku biste želeli da podelite sa mladim ženama koje žele da izgrade karijeru u diplomatiji?
Prvo i najvažnije: Ne budite stidljivi. Ako sanjate o karijeri u diplomatiji - samo napred.
Nj.e. Kristin Melsom, ambasadorka Norveške u Srbiji
Kako ocenjujete položaj žena u diplomatiji danas?
Iz moje perspektive, žene danas imaju iste prilike u diplomatiji kao i muškarci. Norveška spoljna služba već godinama ima izbalansiran proces regrutacije žena i muškaraca, zasnovan na kompetencijama. Ipak, i dalje imamo manje ambasadorki nego ambasadora.
Potrebno je još vremena kako bi žene zauzele vodeće pozicije u nekim od naših najvećih misija. Važno je da se u diplomatiji vrednuje rad bez obzira na pol, jer nam trebaju i muškarci i žene sa svojim vrednostima i iskustvima. Globalno gledano, još uvek ima posla kako bi se osigurala ravnopravnost, ali verujem da idemo u pravom smeru.
Koji su bili najveći izazovi u vašoj diplomatskoj karijeri i kako ste ih prevazišli?
Najveći izazov mi je bio da pronađem dobar balans između privatnog i profesionalnog života. Pošto moj suprug ima svoju karijeru, većinu vremena nismo mogli da živimo i radimo u istoj zemlji. Uz profesionalnu karijeru, imala sam svakodnevnu odgovornost za dvoje dece. U takvim situacijama morala sam da prihvatim određene žrtve, kako profesionalne, tako i privatne. Strogo planiranje i postavljanje prioriteta bilo je ključno tokom cele moje diplomatske karijere.
Koju poruku biste želeli da podelite sa mladim ženama koje žele da grade karijeru u diplomatiji?
Verujte u sebe i svoje sposobnosti. Ne potcenjujte sopstveni kapacitet – jače ste nego što mislite. Ne bežite od izazova, prigrlite ih jer će vam pomoći da rastete. Svi pravimo greške – učite iz njih i nastavite dalje. Bolje je žaliti zbog nečega što ste pokušali nego zbog onoga što niste.
Nj.e. An Lugon-Mulen, ambasadorka Švajcarske u Srbiji
Kako ocenjujete položaj žena u diplomatiji danas?
Uloga žena u diplomatiji značajno se promenila u poslednjim decenijama. Više žena nego ikada ranije predstavlja svoje zemlje, vodi pregovore i oblikuje globalne politike. Međutim, uprkos ovom napretku, izazovi i dalje postoje. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene na visokim diplomatskim pozicijama, a rodne predrasude još uvek su prisutne u nekim aspektima međunarodnih odnosa. Ključ daljeg napretka leži u obezbeđivanju jednakih mogućnosti, promociji mentorstva i kreiranju inkluzivnih politika koje podržavaju napredak žena u diplomatiji.
Koji su bili najveći izazovi u vašoj diplomatskoj karijeri i kako ste ih prevazišli?
Na početku karijere imala sam koristi od afirmativnih programa za zapošljavanje žena u Saveznom ministarstvu spoljnih poslova. Nekoliko godina ranije, kada sam se 1997. pridružila švajcarskoj javnoj administraciji, šokiralo me je što sam bila jedina žena na spratu kancelarije. Situacija se u kratkom roku drastično promenila.
Moj recept je uvek bio isti: istrajnost, profesionalizam i fokus na rezultate. Snažna mreža podrške, kako unutar diplomatske zajednice, tako i izvan nje, bila mi je od neprocenjive vrednosti. Takođe sam naučila koliko je važno podizati druge – mentorstvo i solidarnost među ženama u diplomatiji ključni su za prevazilaženje određenih prepreka. Ponosna sam što sam tokom karijere pratila i mentorisala mnoge mlade profesionalce, i žene i muškarce – oni su budućnost našeg društva.
Koju poruku biste želeli da podelite sa mladim ženama koje žele da grade karijeru u diplomatiji?
Moja poruka je: verujte u svoje sposobnosti, budite hrabre, asertivne i istrajne. Diplomatska karijera zahteva jake analitičke i operativne veštine, prilagodljivost, odlične komunikacione sposobnosti i izuzetno interkulturalno razumevanje, ali pre svega – uverenje.
Nemojte se obeshrabriti pred izazovima – gledajte na njih kao na prilike za rast i uticaj. Tražite mentore, gradite snažnu profesionalnu mrežu i nikada ne potcenjujte vrednost svoje jedinstvene perspektive. Svetu je potrebno više žena na liderskim pozicijama, a vaš glas je važan. Nastavite da se borite – zajedno možemo oblikovati inkluzivniji i pravedniji globalni pejzaž.
Nj.e. Šarlot Samelin, ambasadorka Švedske u Srbiji
Kako ocenjujete položaj žena u diplomatiji danas?
Globalno posmatrano, slika je vrlo raznolika. To postaje jasno kada se analiziraju nalazi različitih studija. Tradicionalno, žene su nedovoljno zastupljene u diplomatiji. Istovremeno, broj žena koje se regrutuju u spoljnim službama postepeno raste.
Rastuće prisustvo žena u diplomatiji ne predstavlja samo potvrdu njihovih sposobnosti, već je i pokretač društvenih promena, i inspiriše buduće generacije. Kako se taj trend nastavlja, žene u diplomatiji pomažu u razbijanju dugogodišnjih stereotipa i otvaraju put ka inkluzivnijoj radnoj kulturi. One donose drugačiju perspektivu, što je od suštinskog značaja u današnjem globalnom kontekstu.
U mojoj zemlji proces regrutacije za diplomatski program obuke podjednako je otvoren za žene i muškarce. Svi dobijaju jednake mogućnosti za razvoj i napredovanje u karijeri. To potvrđuje i činjenica da 51 odsto švedskih ambasadora čine žene.
Koji su bili najveći izazovi u vašoj diplomatskoj karijeri i kako ste ih prevazišli?
Teško mi je da izdvojim samo jedan izazov. Novi izazovi se neprestano pojavljuju. Novi zadaci na novim mestima, prilagođavanje različitim okruženjima, učenje novih kultura i jezika, a posebno preuzimanje menadžerskih pozicija. Rekla bih da je usklađivanje svih tih aspekata, uz istovremeno uključivanje moje porodice u tu jednačinu, bila konstanta tokom mojih 25 godina u diplomatiji. Naučila sam da bez podrške moje ćerke i supruga ništa od toga ne bi bilo moguće.
Koju poruku biste želeli da podelite sa mladim ženama koje žele da grade karijeru u diplomatiji?
Mojih pet poruka ženama koje žele karijeru u diplomatiji su sledeće:
- Verujte u svoje sposobnosti i budite autentične: Oslonite se na svoje veštine i kvalifikacije. Ne postoji idealni model diplomate – ličnost uvek pobedi na duže staze.
- Ne dozvolite da vas vodi strah: Ne bojte se da preuzmete izazovne pozicije. Ljudi uglavnom dorastu zadatku kada se suoče sa njim.
- Budite istrajne i otvorene: Izazovi su neizbežni, ali istrajnost i upornost pomoći će vam da ih prevaziđete. Diplomatski posao podrazumeva kretanje u političkom okruženju, pa je važno da znate kako da se u njemu snađete.
- Tražite mentore i gradite mreže kontakata: Negujte odnose sa iskusnim kolegama.
- Nastavite da učite: Ostanite radoznale i otvorene za nova znanja, posebno u oblastima poput tehnologije i veštačke inteligencije.