Jedanaest ljudi, uključujući preduzetnicu poznatu kao "kraljica smeća", našlo se pred sudom u Švedskoj zbog optužbi da su nezakonito odlagali otpad što je najveći slučaj u istoriji ove zemlje koji se odnosi na zagađenje životne sredine.

U centru priče je kompanija za reciklažu "Think Pink" i bivša izvršna direktorka Bela Nilson koja se nekada bavila i striptizom.

Optužena je da je bacala i zakopavala otpad na 21 lokaciji u Švedskoj na način koji može biti štetan po ljudsko zdravlje i sredinu. Svi optuženi su negirali krivicu.

Slučaj se gradio nekoliko godina, a suđenje bi trebalo da traje devet meseci. Nilsonova i njeni zaposleni su optuženi prošlog decembra po nekoliko tačaka među kojima su "ozbiljni ekonomski prekršaji i prekršaji počinjeni na štetu životne sredine".

"Think Pink" je na vrhuncu svog poslovanja, od 2018. do 2020. godine, prodavao prepoznatljive torbe nudeći jeftinu reciklažu i odlaganje građevinskog otpada. Torbe su se mogle videti na trotoarima širom Stokholma, a Nilsonova je osvajala nagrade za svoj rad.

Gori deponija na kojoj je švedska firma Think Pink neadekvatno odlagala otpad
Stina STJERNKVIST / AFP / Profimedia Jedna od lokacija koju je firma Think Pink pretvorila u deponiju, a pojedine su gorele mesecima

Posao im se urušio 2020. godine kada su vlasnici uhapšeni, a kompanija je optužena da je bacila najmanje 200.000 tona otpada širom Švedske.

U policijskom izveštaju od 50.000 strana se navodi da su pronađeni štetni nivoi arsena, cinka, olova, bakra i drugih hemikalija, a nekoliko deponija se zapalilo dok su druge gorele mesecima.

Anders Gustavson, jedan od tri tužioca, rekao je da se radi o "najvećem krivičnom delu protiv životne sredine u Švedskoj, imajući u vidu njegove razmere i organizaciju".

Kako je naveo, "Thin Pink" je odlagao đubre i koristio je falsifikovao dokumente kako bi obmanuo vlasti i sticao profit.

Torbe Think Pink koje su bile namenjene za odlaganje otpada, ali vlasnici kompanije to nikada nisu radili
FREDRIK SANDBERG / AFP / Profimedia Ružičaste torbe su bile namenjene odlaganju građevinskog otpada, ali to nikada nije rađeno

"Procenjuje se da je nastala šteta od 260 miliona kruna (22,5 miliona evra) jer su opštinske vlasti morale da čiste velike količine otpada. Neverovatno je da se to događalo u tako velikom obimu i toliko dugo", napomenuo je.

Očekuje se da će svedočiti 150 ljudi.

Glavni osumnjičeni su optuženi da su bacali hiljade tona nesortiranog građevinskog otpada koji je potom zakopavan, umotan u plastične vreće, bez ikakve namere da nakon toga zaista bude recikliran.

Otpad je sadržao sve živo od građevinskog materijala od elektronike, metala, plastike, drveta do guma i igračaka.

(EUpravo zato/Guardian)