Niš priprema osnivanje Instituta za energetsku tranziciju, institucije koja bi trebalo da poveže nauku, privredu i javni sektor u oblastima energetike, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i odgovora na klimatske promene.

Plan za osnivanje predstavljen je u Naučno-tehnološkom parku Niš, a studija je urađena kroz projekat "Be Ready".

Budući institut trebalo bi da radi u novoj zgradi NTP-a i da bude mesto razvoja primenjene nauke, pilot-projekata i praktičnih rešenja koja mogu da pomognu gradu i kompanijama u procesu energetske tranzicije.

Pomoćnik direktora Naučno-tehnološkog parka Niš, Ivan Pavlović, istakao je da su tokom projekta prepoznati širi izazovi klimatskih promena, urbanih toplotnih ostrva i njihovog uticaja na funkcionisanje gradova. Kako je naveo, ta pitanja ne mogu se posmatrati odvojeno od ekonomije, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

"Želimo da omogućimo našim talentima da se bave primenjenom naukom, gradu da uz pomoć podataka donosi brže i bolje odluke, a kompanijama da doprinesu celom procesu", poručio je Pavlović.

Profesor Branislav Ranđelović sa Elektronskog fakulteta ocenio je da bi osnivanje ovakvog instituta bilo značajno ne samo za Niš, već i za celu Srbiju.

Prema njegovim rečima, u zemlji trenutno ne postoji naučna institucija ovog tipa koja bi se sistemski bavila energetskom tranzicijom, iako su obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost i razvoj energetike teme od velikog značaja za društvo.

Na okruglom stolu razgovarano je o preporukama studije, Lokalnom akcionom planu za Niš, inicijativi TechNis i predlogu strukture budućeg instituta. Naredni korak biće definisanje modela funkcionisanja, konkretnih aktivnosti i prvih projekata koji bi trebalo da pokažu kako nauka, grad i privreda mogu zajedno da odgovore na izazove energetske tranzicije.

Čime se bavi projekat "BE Ready"?

Projekat "BE Ready" se fokusira na jačanje kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promenama i upravljanje katastrofama povezanim sa ekološkim rizicima u Dunavskom regionu. Posebno se bavi urbanim toplotnim ostrvima (UHI).

U saradnji sa 19 partnera iz 12 zemalja, projekat uvodi novi pristup "zelene akupunkture", ciljajući male ali efikasne, kontekstualne intervencije za borbu protiv UHI u kritičnim urbanim zonama.

Aktivnosti uključuju testiranje rešenja kroz "zelenu", "belu", i "plavu akupunkturu", odnosno intervencije zasnovane na vegetaciji, inovativnim materijalima i korišćenju vodnih resursa.

Glavni rezultati obuhvataju metodologije i alate za procenu rizika od UHI, testirana rešenja u 9 pilot gradova, zajedničku strategiju za poboljšanje otpornosti na klimatske promene, akcione planove, preporuke za politike i kampanje podizanja svesti.

Projekat sprovodi Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj i investicije, uz podršku INTERREG Programa Dunavskog regiona i sufinansiranje Evropske unije.

Šta su to urbana toplotna ostrva?

Fenomen urbanih toplotnih ostrva nastaje kada gradovi akumuliraju i zadržavaju toplotu.

Beton, asfalt, čelik i staklo tokom dana upijaju sunčevu energiju, a zatim je satima vraćaju u atmosferu. Ukoliko tome dodamo i izduvne gasove, dolazimo do osećaja da tlo pod nama gori. U pitanju je problem koji, prema dostupnim podacima, pogađa oko tri četvrtine Evropljana.

Za razliku od površina u prirodi, koje se hlade isparavanjem vode iz zemlje i vegetacije, urbane zone gotovo da nemaju način kojim bi "otpustili" toplotu.

Problem dodatno pojačavaju gust raspored zgrada, nedostatak vetra, saobraćaj, klima uređaji i industrija. Centralna jezgra evropskih metropola tokom noći su i do četiri stepena toplija od okolnih ruralnih sredina.

Toplotna ostrva u Nišu

Grad Niš se suočava sa sve izraženijim posledicama klimatskih promena. Među njima se posebno izdvajaju porast srednjih i ekstremnih letnjih temperatura, kao i povećana učestalost i trajanje toplotnih talasa koji negativno utiču na zdravlje stanovništva, funkcionisanje javnih prostora i opšti kvalitet urbanog života.

niš
Foto: Emmily / Shutterstock.com

Kombinacija visoke gustine izgrađenosti, intenzivnog saobraćaja, velikog udela nepropusnih površina i nedostatka vegetacije, kako u centralnim tako i u pojedinim perifernim delovima grada, značajno doprinosi formiranju i intenziviranju efekata urbanih toplotnih ostrva.

Analize sprovedene u okviru projekta "Be Ready" ukazuju na postojanje izraženih prostornih obrazaca toplotnog stresa tokom letnjih meseci, pri čemu se površinske temperature u centralnim, poslovnim i industrijskim zonama značajno razlikuju u odnosu na delove grada sa većim učešćem zelenih površina i manjom gustinom naseljenosti.

(EUpravo zato/Niš TV)