Šumski požari su, iako to zvuči čudno, prirodan deo mnogih ekosistema, ali klimatske promene čine da budu sve češći i intenzivniji.
Rast temperatura, nepredvidive padavine i suše povećavaju učestalost, obim i intenzitet požara. Emisije ugljenika nastale u ovim požarima, naročito u šumama, dodatno doprinose klimatskim promenama, stvarajući povratnu spregu koja pogoršava problem. Razoran uticaj šumskih požara na ljude takođe je očigledan jer oni ugrožavaju kvalitet vazduha, domove i ljudske živote.
Nekoliko lokacija koje podržava Program za ugrožene predele i mora (Endangered Landscapes & Seascapes Programme) nalazi se u regionima podložnim požarima, zbog čega je od ključnog značaja da se rizici od vatrenih stihija uzmu u obzir kada se planira njihova obnova. Doktorka Tejlor Šo, naučnica za zaštitu prirode u okviru pomenutog Programa, objašnjava kako ovi projekti pronalaze rešenja zasnovana na prirodi kako bi se smanjili rizici od izbijanja od požara i izgradila otpornost predela kroz inovativna istraživanja i mere obnove.
Od 2019. godine, Britansko društvo za ornitologiju (BTO) predvodi istraživanje uzroka i faktora koji utiču na šumske požare, koristeći predeo Polesja kao studiju slučaja. Jedan od ključnih zaključaka istraživanja bio je da, iako je većina požara počinjala na poljoprivrednom zemljištu, oni su nesrazmerno više pogađali prirodne i poluprirodne tipove zemljišnog pokrivača, naročito zaštićena područja. Utvrđeno je da su livade, otvorena tresetišta i prašume listopadnog drveća najpodložnije gorenju, ali samo u uslovima niske vlažnosti. Jedna od glavnih mera obnove ovog ekosistema jeste ponovno vlaženje isušenih tresetišta i močvara, što bi moglo drastično da smanji rizik od požara u ovim zaštićenim i međunarodno značajnim staništima.
Projekat je razvio analitički pristup koji može da se primeni i na druge predele, a njegovi rezultati objavljeni su zajedno sa kodom dostupnim za slobodno korišćenje i ponavljanje analize. Ovi naučni uvidi ne samo da unapređuju naše razumevanje faktora koji utiču na nastanak i širenje šumskih požara već nude i praktična rešenja za smanjenje rizika u ugroženim predelima.
Borba protiv šumskih požara na području doline Koа
Tim Britanskog društva za ornitologiju uspešno je ponovio svoju analizu u saradnji sa projektom obnove predela doline Koа, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu nakon stručne recenzije. Projekat doline Koа usmeren je na obnovu prirodnih procesa kako bi se smanjio rizik od požara i istovremeno podržao oporavak biodiverziteta.
BTO je, u saradnji sa organizacijom "Rewilding Portugal", proučavao obrasce požara od 2001. do 2020. godine i utvrdio da je šipražje stanište koje je najpodložnije požarima u ovom regionu. To je potvrdilo strategiju obnove koja podrazumeva korišćenje prirodnih biljojeda, poput konja i goveda taurusa.
Osim toga, analiza je pokazala da je manja verovatnoća da će zaštićena područja biti zahvaćena požarima, što predstavlja dodatni dokaz da povećanje površina zaštićenih zrelih mediteranskih šuma može doprineti stvaranju predela otpornijih na požare. To je posebno važno u regionu koji se suočava sa izraženim iseljavanjem stanovništva iz ruralnih područja i napuštanjem zemljišta, što je omogućilo širenje šipražja i plantaža bora u monokulturi, čime je povećan rizik od požara.
Organizacija "Rewilding Portugal" takođe pokušava da unapredi ispašu tako što radi sa stočarima koji uzgajaju ovce i goveda kako bi promenili način upravljanja zemljištem.
Studija je pokazala da je verovatnoća izbijanja požara veća u područjima u kojima se napasaju ovce nego u onima u kojima se napasaju goveda. Ove informacije pomažu organizaciji da usmeri komunikaciju i sarađuje sa pastirima, posmatrajući ih kao važne saveznike.
"Rewilding Portugal" planira da ponovi ovu analizu i utvrdi da li se, nakon sprovođenja mera obnove, smanjila površina zahvaćena požarima.
Ispaša kao prevencija
Iberijske visoravni se suočavaju sa sličnim izazovima, jer je napuštanje zemljišta (pošto se stanovništvo iseljava iz ruralnih područja) omogućilo širenje grmlja i povećalo rizik od požara.
Organizacija "Rewilding Spain", koja vodi ovaj projekat, koristi ogrlice sa radio-predajnicima kako bi pratila kretanje velikih biljojeda koje je vratila u prirodu i utvrdila da li postoje područja gde određene vrste preferiraju ispašu. Istraživači pretpostavljaju da će konji favorizovati otvorene travnate površine i žele da utvrde kako se njihovo ponašanje prilikom ispaše razlikuje od ponašanja taurusa, za koje je poznato da preferiraju gušće grmlje.
Važno je i to što prate uticaj ispaše na vegetaciju pomoću ograđenih površina, odnosno delova kojima biljojedi ne mogu da pristupe. Na ovaj način "Rewilding Spain" ima kontrolne lokacije na kojima nema ispaše, pa može da proceni uticaj životinja na vegetaciju izvan tih površina.
Na osnovu ovih podataka, u budućnosti će moći bolje da vraćaju životinje u prirodu, znajući kuda će se kretati pojedine vrste, kakav će uticaj imati na vegetaciju i kako će to ukupno uticati na rizik od požara.
Zeleni protivpožarni pojasevi u Bugarskoj
Još jedan projekat koji se bavi prevencijom od požara osmišljen je na jugoistoku Bugarske, a zove se "Od Gvozdene zavese do Zelenog pojasa". Cilj mu je da obnavlja jedan od biodiverzitetski najbogatijih regiona Evrope, koji je bio na udaru velikih šumskih požara zbog široko rasprostranjene sadnje alohtonih četinarskih vrsta, koji su podložniji gorenju.
Uočeno je da se požari na plantažama četinara obično šire brže, ali da se, kada dođu do autohtonih listopadnih šuma, često zaustavljaju. Listopadno drveće, poput hrasta, otpornije je na vatru zbog veće vlage, između ostalog.
U ovom regionu se požari obično kontrolišu pomoću protivpožarnih pojaseva, ogoljenih "traka" šume koje su široke oko 100 metara, a prekidaju zapaljivi materijal i ograničavaju požare na manje površine.
Projekat "Od Gvozdene zavese do Zelenog pojasa" primenjuje kreativan pristup tako što istražuje potencijal nedovoljno istraženih zelenih protivpožarnih pojaseva. Bugarsko društvo za zaštitu ptica (BSPB) borove šume delimično pretvara u mešovite listopadne vrste.
Kako ovo drveće bude raslo tokom narednih decenija, BSPB će moći da proveri da li ovakvo pošumljavanje uspešno funkcioniše kao zeleni protivpožarni pojas. To će obezbediti i stanište za divlje životinje, uključujući ugroženog istočnog carskog orla i egipatskog lešinara, koji će imati koristi od raznovrsnije vegetacije u šumama kojima inače dominiraju četinari.
BSPB takođe ispituje opstanak vrsta hrasta otpornih na sušu (Quercus frainetto i Quercus pubescens). Cilj je da se u narednim decenijama stvore šume otpornije na sušu.
(EUpravo zato/endangeredlandscapes.org)
