Wanderlust je vodeći britanski časopis o putovanjima. U jednom od svojih članaka izdvojio je 11 destinacija u Srbiji uz napomenu da ih obavezno morate posetiti.

Na listi koju su napravili se, sem gradova koji su tradicionalno poznati kao turistički centri, nalaze i prirodne lepote i kulturino-istorijska mesta.

Evo i kako izgleda Wanderlust-ova lista:

Beograd

Glavni grad Srbije kombinuje grandioznu arhitekturu, zelene oaze i moderne lokale.

Od onoga što se mora obavezno posetiti jesu lokacije poput Hrama Svetog Save, Kalemegdana ili šetališta uz Dunav, gde vas čekaju restorani s vrhunskom balkanskom kuhinjom.

Prestonica Srbije, ujedno i njen najveći grad, neiscrpan je izvor zabave i razonode. Beograd je živahan grad, nadaleko poznat po svom noćnom životu, ali i brojnim atrakcijama koje ga svrstavaju u red najposećenijih u zemlji. Beograd je i za šetnju, posetu muzejima, a na kraju dana, i dobar izlazak u glavnom gradu naše zemlje.

Beograd, Kalemgdan
Kalemegdan, Beograd Foto: Serhat Cagdas / AFP / Profimedia

Novi Sad

Za razliku od užurbanog Beograda, Novi Sad pruža opušteniju atmosferu, idealnu za šetnje i istraživanje kulturnih i istorijskih znamenitosti.

Dunavski park, smešten u srcu grada, prostire se na površini od 33.695 kvadratnih metara i dom je za preko 250 biljnih vrsta. Ovaj park, zaštićen kao prirodno dobro, uređen je 1895. godine i danas predstavlja omiljeno mesto okupljanja stanovnika i posetilaca.

Petrovaradinska tvrđava, poznata kao "Gibraltar na Dunavu", izgrađena je između 1692. i 1780. godine i pruža panoramski pogled na grad i reku. Dunavska ulica, jedna od najstarijih u Novom Sadu, poznata je po svojim šarenim fasadama, kafićima i galerijama, čineći je savršenom za laganu šetnju.

Dunavska ulica u Novom Sadu
Dunavska ulica u Novom Sadu Foto: EUpravo zato

Impozantni toranj Crkve imena Marijinog, često nazivane "katedrala", dominira Trgom slobode. Ova crkva, izgrađena između 1893. i 1895. godine u neogotskom stilu, najveća je u Novom Sadu i predstavlja značajan arhitektonski spomenik.

Nacionalni park Fruška gora

Najstariji nacionalni park u Srbiji -  Fruška gora - dom je 20 manastira. Svi ovi manastiri su podignuti uglavnom između 15. i 18. veka i odigrali su ključnu ulogu u očuvanju srpske tradicije i pravoslavne vere tokom osmanske vlasti.

Neki od najpoznatijih su manastir Krušedol snovan početkom 16. veka, poznat po freskama i kao mesto gde su sahranjeni članovi porodice Branković. Manastir Grgeteg za koji legenda kaže da ga je u 15. veku osnovao despot Vuk Branković, a poznat je po prelepim ikonama i mirnoj atmosferi. Manastir Novo Hopovo koji se povezuje sa svecem Teodorom Tironom, čije mošti su čuvane u manastiru.

Fruška gora je poznata i po svojim vinarijama koje spajaju bogatu tradiciju vinogradarstva sa savremenim pristupom proizvodnji vina. Vinarije osim vrhunskih vina nude i uživanje u degustacijama i prelepom ambijentu vinograda i prirode.

Sremski Karlovci

Smešteni na obroncima Fruške gore, Sremski Karlovci su grad bogate istorije i kulture. Prvi put pomenuti 1308. godine kao tvrđava Karom, kroz vekove su se razvili u značajan centar duhovnosti i obrazovanja. U periodu od 16. novembra 1698. do 26. februara 1699. godine, ovde je održan Karlovački mir, kojim je okončan rat između Osmanskog carstva i Svete lige.

Danas, posetioci mogu uživati u obilasku mnogih kulturno-istorijskih znamenitosti, kao što su Patrijaršijski dvor, Saborna crkva Svetog Nikole i čuvena Karlovačka gimnazija, osnovana 1791. godine.

Grad je takođe poznat po vinogradima i vinarijama sa dugom tradicijom, gde se proizvode visokokvalitetna vina koja su se pila i na carskim dvorovima u Beču i Moskvi.

Subotica

Subotica
Glavna ulica u Subotici Foto: Peter F / architecture / Alamy / Alamy / Profimedia

Pastelne boje fasada i njena arhitektura uopšte, čine Suboticu jednim od najlepših gradova u Srbiji. Najpoznatije znamenitosti su Gradska kuća, Sinagoga i palata Rajhl, dok blizina jezera Palić dodatno upotpunjuje doživljaj.

Izgrađena 1902. godine, Subotička sinagoga se smatra biserom srednjeevropske kulturne baštine. U svom punom sjaju i funkciji bila je do početka Drugog svetskog rata, nakon čega je decenijama bila zaboravljena. Osim interventnih ulaganja, većih zahvata na objektu nije bilo sve do početka novog milenijuma.

Oplenac, Topola

kraljeva-vinarija-podrum.jpg
Foto: EUpravo zato/Nataša Pavlović

Oplenac je dom veličanstvene crkve Svetog Đorđa, mauzoleja dinastije Karađorđević.

Nakon obilaska, uživajte u degustaciji vina u nekim od najboljih srpskih vinarija kojih ima na pretek.

Na 12 metara ispod zemlje, u kraljevskom podrumu na Oplencu se pod ključem čuva oko 280 flaša vina iz vremena kada su srpski kraljevi u Topoli gajili lozu i proizvodili vino.

Ova jedinstvena kolekcija nije na prodaju zbog amaneta kralja Aleksandra, koji je u dvorskim knjigama ostavio zaveštanje da se "nikada ne prodaju, već da budu ostavljena za istoriju".

Ovčarsko-kablarska klisura

Ova klisura, smeštena između planina Ovčar i Kablar, nudi neverovatne vidikovce i brojne pešačke staze. Takođe je poznata po manastirima koji datiraju još iz srednjeg veka.

Ovčarsko-kablarska klisura je često nazivana i draguljem zapadne Srbije, a pruža se na 20 km.

Karakteristična je po strmim stenama i uklještenim meandrima reke Zapadne Morave.

Na ovom jedinstvenom prirodnom području, koje se naziva i Srpskom Svetom Gorom, možete istražiti deset srednjovekovnih manastira, od kojih svaki ima svoju bogatu priču i duhovnu vrednost.

Nacionalni park Tara

Tara je raj za ljubitelje prirode.

Osim prelepih pejzaža i jezera Perućac, ovde možete posmatrati mrke medvede u njihovom prirodnom staništu.

Pančićeva omorika.jpg
Foto: Klima 101/Bojan Džodan

Najinteresantniji endemoreliktni predstavnik nacionalnog parka Tara je Pančićeva omorika koja je na ovoj lokaciji sve od Tercijara, a koju je inače pronašao i opisao Josif Pančić.

Na Tari su prisutni jela, smrča, bor, ali i listopadi kao što su jasika, javor, breza, bukva, a registrovano je ukupno 53 vrsta sisara i 153 vrsta ptica. Pod posebnom zaštitom su pored medveda i divokoza i srna.

Ivanjica i planina Golija

Ivanjica nudi zanimljive istorijske lokalitete, dok je Golija idealna za planinarenje i zimske sportove. Ovaj rezervat biosfere skriva tri jezera i bogatu floru i faunu.

Golija zimi
Golija zimi Foto: EUpravo zato/Milana Petrović

Golija je jedna od najlepših, najočuvanijih i najšumovitijih planina u Srbiji. Prostire se na teritoriji pet opština i to: Ivanjice, Novog Pazara, Raške, Sjenice i Kraljeva. Okružena planinama jugozapadne i centralne Srbije, Golija svojom masivnošću dominira krajolikom i zauzima površinu skoro dva puta veću od susednog i mnogo poznatijeg Kopaonika.

Niš

Treći po veličini grad u Srbiji dom je Ćele-kule , spomenika iz osmanskog perioda, Niške tvrđave, Logora Crveni Krst, spomenika na Čegru, velikog broja muzeja i galerija te spomenika Stevanu Sremcu i Kalči koji je ujedno i jedno od najfotografisanijih lokacija kada je Niš u pitanju. 

Niška tvrđava
Niška tvrđava Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Niš je takođe poznat po prirodnim lepotama poput Jelašničke klisure, ali i drugih.

Ovaj grad na jugu Srbije za koji se s pravom kaže da "ima dušu", nudi veliki izbor sadržaja kako za kulturno-istorijsko istraživanje, ali i za uživanje i odmor.

Pored toga, Nišlije su poznate po svom gostoprimstvu i velikodušnosti, pa nemojte propustiti priliku da razgovarate sa meštanima koji vam mogu ispričati poneku zanimljivu lokalnu anegdotu i dodatno ulepšati vaš boravak u Nišu.

Guča

Svake godine u avgustu, Guča se pretvara u epicentar trubačke muzike, privlačeći ljubitelje tradicionalnih zvukova iz celog sveta. Dragačevski sabor trubača, koji se prvi put održao 1961. godine, postao je simbol srpske muzičke baštine, okupljajući nekoliko stotina hiljada posetilaca. Rekordna posećenost zabeležena je 2009. godine, kada je festival privukao više od 600.000 ljudi.

Autentična atmosfera, takmičenje najboljih orkestara i neumorna energija učinili su Guču inspiracijom za brojne dokumentarne filmove i reportaže. Festival ne samo da oživljava tradiciju, već postaje i mesto susreta različitih kultura, potvrđujući univerzalni jezik muzike.

(M.A/EUpravo zato/tumagazin.rs)