Australijska kompanija "Strickland Metals", koja je u aprilu otkrila da kupuje projekat zlata Rogozna u Srbiji za 37 miliona dolara, obavestila je javnost da je početkom jula završila akviziciju ovog nalazišta koje krije oko 170 tona zlatnog ekvivalenta, a već krajem meseca naišli su na zlatnu žicu.

"Strickland Metals" je pre nekoliko dana objavio obećavajuće preliminarne rezultate istraživanja koji ukazuju na značajnu geološku anomaliju u mestu Obradov Potok.

Identifikovana anomalija, koja počinje otprilike 100 metara ispod površine i proteže se 400 metara u dužinu, mogla bi da signalizira prisustvo ekstenzivne mineralizacije, koja se poklapa sa geohemijskim znacima zlata i drugih minerala u uzorcima zemljišta.

Sa četiri platforme za bušenje koje aktivno rade na lokaciji i početnim analizama koje se očekuju uskoro, kompanija predviđa potencijalno otkriće novog ležišta, navodi "Brizbejn tajms".

Ciljno područje Obradov Potok nalazi se dva kilometra zapadno od Gradine kod Novog Pazara, poznatog ležišta sa sličnim geofizičkim anomalijama.

mašine u rudniku zlata u zapadnoj australiji
Gilles Paire / Alamy / Alamy / Profimedia Rudnik zlata u Zapadnoj Australiji

Generalni direktor kompanije, Pol Lerpinije, izjavio je da je "sjajno dobiti tako obećavajuće rane rezultate istraživanja u Obradovom Potoku".

Geofizička istraživanja u koje su Australijanci uključili četiri dijamantske bušilice počela su na Zlatnom Kamenu, podrazumevala su četiri bušotine širom područja Šanac, Medenovac i Bakarni kanjon jug, a sada se, s obzirom na novo otkriće, ubrzano nastavlja rad na širem projektnom području Rogozne.

Preko Rogozne su prolazili karavani

Rogozna se nalazi desetak kilometara jugoistočno od Novog Pazara. Pripada Kopaoničkom bloku Vardarske zone, ali je zbog doline Ibra, koja ga deli od Kopaonika, vezana za planine jugozapadne Srbije. Pruža se pravcem jugozapad – severoistok u dužini od oko 20 km.

Najviši vrh je Crni vrh (1479 m), a na planini se ističe paleovulkanska kupa Jeleč-grad (1262 m).

Rogozna se sastoji najvećim delom od vulkanskih stena andezita, dacita, riolita i njihovih tufova, a poznata je i po gustim šumama.

Preko Rogozne je prolazio karavanski put koji je povezivao Bosnu sa Skopljem i Solunom. Njima se najvećim delom kretala trgovina sve do izgradnje ibarske železnice, kada je varošica Raška preuzela glavnu ulogu utovarno-istovarne stanice za robu većeg dela novopazarskog kraja.

Snažna vulkanska aktivnost stvorila je uslove za pojavu rudnih žica (galenit, pirit, sfalerit) koje su u srednjem veku eksploatisane, o čemu svedoče brojni tragovi rudarstva.

Bušenja su planirana i tokom naredne godine. Do danas, više od 60 miliona dolara uloženo je u istraživanje i tehničke radove na lokaciji, što je, pored zlata, rezultiralo i pretpostavljenim resursom od 200.000 tona bakra i 360.000 tona cinka.

Izvršni direktor australijske kompanije Endru Brej izjavio je da Rogozna ima potencijal da preraste u jedno od najvećih nerazvijenih nalazišta zlata na globalnom nivou (sa značajnim udelom bakra i cinka).

Još 2009. godine domaći mediji su prenosili da stručnjaci iz nekoliko stranih kompanija, koji su istraživali oblast Novog Pazara, tvrde da cela planina Rogozna leži na bakru, srebru i zlatu i da plemenitih metala tamo ima za pola Evrope.

"Strickland Metals Limited" je australijski gigant koji se bavi otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar.

Projekat Rogozna kupio je od "Betoota Holdings Ltd", vlasnika kompanije "Zlatna Reka Resources" koja je prethodno posedovala nalazište.

(EUpravo zato/Mondo)