Oko 450 miliona ljudi u 20 zemalja Evropske unije koriste evro već 25 godina, ali evo osam činjenica koje možda ne znate o zvaničnoj valuti EU.

Simbol evra ima grčko poreklo

Simbol evra (€) bio je inspirisan grčkim epsilonom (ϵ). To je prvo slovo reči Evropa i presečeno je sa dve paralelne linije da bi se demonstrirala stabilnost evra.

Evropske novčanice se prave od održivih materijala

Da, dobro ste čuli - evropske novčanice se prave od pamuka. Pa, zapravo, to su pamučna vlakna poznata kao pamučni noils. To su otpaci tekstilne industrije. Zapravo, 2019. godine, preko 50 odsto od 5.210 tona pamučnih vlakana korišćenih za izradu evropskih novčanica bilo je sertifikovanog porekla od održivih izvora, a cilj je da se ovo dostigne 100 odsto u bliskoj budućnosti.

Evro je bio jedna od prvih digitalnih valuta

Da li ste mislili da je digitalna valuta stvar budućnosti? Pa, čini se da je to stvar prošlosti. Kada je evro prvi put lansiran, bio je potpuno onlajn i prošlo je tri godine pre nego što su prve novčanice i kovanice bile distribuirane. Dakle, odgovor na pitanje "koje zemlje koriste evro?" u početku je bio... nijedna (barem fizički).

Evro
Kirill KUDRYAVTSEV / AFP / Profimedia Znak evra ispred institucija u Briselu

Uvođenje evra izazvalo je najveću promenu u istoriji kada je keš u pitanju

Kao što sigurno možete da procenite, menjanje valuta širom jednog kontinenta istovremeno nije lak poduhvat. Uvođenje evra donelo je u opticaj 15 milijardi novčanica i 52 milijarde kovanica u roku od nekoliko nedelja. Bila je potrebna izuzetno stroga bezbednost, a ljudi su morali da se upoznaju sa svojom novom valutom i njenim bezbednosnim karakteristikama, poput holograma i vodenih žigova.

Evro se ne koristi samo u Evropi

Ovo je jedna od najzanimljivijih činjenica - Osim što je valuta 20 zemalja Evropske unije, evro je i zvanična valuta navodnog Kosova, Crne Gore i suverenih oblasti Akrotiri i Dhekelija. Kako se navodi na zvaničnom sajtu Evropske centralne banke članice evrozone koje koriste evro su Austrija, Belgija, Hrvatska ( je poslednja usvojila evo 1. januara 2023. Godine, Kipar ( Severni Kipar koristi tursku liru), Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija (Karipska Holandija uvela je američki dolar 2011., dok Kurasao, Sent Marten i Aruba imaju svoje valute koje su vezane za dolar), Portugal, Slovačka, Slovenija

Zemlje članice EU koje nisu u evrozoni i ne koriste evro su: Bugarska, Češka Republika, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Švedska.

Dizajni na evropskim novčanicama su lažni

Trenutna serija novčanica, nazvana serija Evropa, ima prozore i vrata sa jedne strane, simbolizujući evropsku vrednost otvorenosti, i mostove s druge strane, što simbolizuje komunikaciju. Svaka novčanica evra predstavlja važan evropski arhitektonski stil, ali ni jedan od prozora, vrata ili mostova zapravo nisu stvarni. Od prošle godine razgovara se o promeni dizajna i tema na novčanicama. S tim u vezi, u uži izbor za novi dizajn banknote evra ušle su sledeće teme: "Budućnost pripada vama", "Evropska kultura", "Evropske vrednosti u prirodi", "Naša Evropa i mi", "Ptice: slobodne, izdržljive, inspirativne", "Reke: vodotoci života u Evropi" i "Ruke: zajedno gradimo Evropu". Odluka ECB o konačnom dizajnu nove serije novčanica očekuje se 2026.

Evro je jedna od najmanje falsifikovanih valuta na svetu

Falsifikovane valute su veliki problem u mnogim delovima sveta, ali ne toliko u evrozoni. Količina lažnih evro novčanica u opticaju je mala i dostigla je rekordno nizak nivo. 2020. godine, samo 17 od svake milioiten novčanica identifikovano je kao falsifikat - ovo je jedan od najboljih odnosa za bilo koju veliku valutu na svetu. Zašto je tako teško falsifikovati evro novčanicu? Ima niz bezbednosnih karakteristika, od holograma i vodenih žigova do mikroštampe i karakteristika koje su vidljive samo pod ultravioletnom svetlošću.

Svaka evro novčanica može se pratiti

Želite da sakrijete odakle je došao vaš novac? Ovo nije tako lako sa evrom. Trenutna serija novčanica ima posebne serijske brojeve da ih učini identifikovanim.

(JA/EUpravo zato)