Francuska Agencija za inovacije u zdravstvu (Agence de l’innovation en santé, AIS) planira da investira 170 miliona evra u inovacije za unapređenje preventivne zdravstvene zaštite u osam oblasti, uključujući zdravlje dece, mentalno zdravlje, hronične i retke bolesti.

Strategija, koju vodi AIS i koja okuplja Ministarstva zdravlja, ekonomije i obrazovanja, predstavljena je u sredu, 28. avgusta. Ova strategija je deo zdravstvene komponente programa "Francuska 2030", investicionog plana vrednog 54 milijarde evra koji je 2021. godine najavio predsednik Emanuel Makron, sa ciljem podrške ulaganjima u vrhunske inovacije i ekološku tranziciju.

"Porast hroničnih bolesti, starenje stanovništva, klimatske promene i izazovi u pogledu ljudskih i finansijskih resursa u zdravstvu primoravaju nas da ubrzamo našu strategiju prevencije," istakla je izvršna direktorka AIS-a, Lise Alter.

"Ovo je prvi put u Francuskoj da se investira u ovu oblast", rekao je Filip Gilbert iz kabineta ministra zdravlja na konferenciji za štampu na kojoj je predstavljen akcioni plan.

Obuhvaćeno će biti osam oblasti: zdravlje dece, borba protiv neplodnosti, gubitak autonomije, mentalno zdravlje, hronične bolesti, retke bolesti, zavisnosti i zarazne bolesti.

Sa budžetom od 170 miliona evra, strategija ima cilj da podrži razvoj inovativnih uređaja sa dokazanom efikasnošću i finansiranje istraživanja uticaja faktora životne sredine na zdravlje.

Budžet će biti podeljen na tri oblasti: 100 miliona evra za razvoj velikih projekata koji integrišu zdravstvene tehnologije u vrednosti do 10 miliona evra svaki i 50 miliona evra za istraživački program o faktorima životne sredine koji vodi Nacionalni institut za zdravlje i medicinska istraživanja (Institut national de la santé et de la recherche du médicament, INSERM). Dodatnih 20 miliona evra će podržati industrijske projekte za dalji razvoj inovativnih tehnologija za prevenciju.

Jedan od ključnih ciljeva strategije je smanjenje troškova lečenja različitih stanja. Ministarstvo zdravlja navodi da će Francuska samo u 2024. godini potrošiti 26 milijardi evra na mentalno zdravlje i kardiovaskularne bolesti.

Prvi poziv za inovativne projekte u oblasti primarne prevencije, koji ima cilj podsticanje usvajanja ponašanja koja promovišu zdravlje, objavljen je 31. jula.

Švedski model

Pre nego što su predstavili strategiju, francuske vlasti su proučavale pristupe drugih zemalja javnom zdravlju.

"Na evropskom nivou, i u razgovorima sa nekoliko zemalja, složili smo se da je važno krenuti ka većoj inovaciji u dijagnostici, skriningu i predikciji, sa mnogo ciljanim terapijama," rekli su iz Ministarstva zdravlja.

Ministarstvo je dodalo da Francuska proučava primer Švedske. Dok su obe zemlje među najvećim potrošačima na zdravstvo u Evropi (oko 11 odsto njihovog BDP-a u 2021. godini), Švedska je odlučila da više novca uloži u politike prevencije.

Na primer, stavljajući akcenat na prevenciju nezaraznih bolesti sprovođenjem strogih politika u vezi sa upotrebom duvana i alkohola i stavljajući mentalno zdravlje u središte svojih prioriteta u javnom zdravlju.

Gilbert kaže da bi Francuska mogla da spreči čak 100.000 smrtnih slučajeva godišnje usvajanjem boljih mera prevencije.

(JA/EUpravo zato)