Sa čime su povezani dobro zdravlje i dug život i koji su najvažniji faktori za dugovečnost?

Za nekoga je formula dobrog zdravlja vežbanje i zdrava ishrana, ze druge su to putovanja i uživanje u životu ispunjenom avanturama. Neki pak zdravlje crpe iz svoje porodice i druženja sa prijateljima, a mnogo puta možete čuti i da blagostanje i "pun novčanik" utiču na dugovečnost.

Da li je to baš tako, ili je do kombinacije ovih okolnosti, ali i malo opuštanja ili nasleđa predaka i genetike?

Španci su nacija strastvenih pušača koja ima naviku da popije koju čašu Sangrije, Porta ili nekog drugog vina više, pa ipak važe za jednu od najdugovečnijih naroda u Evropi.

Kako im to polazi za rukom?

Prema podacima Instituta za zdravstvo Univerziteta u Vašingtonu o dugovečnosti po zemljama do 2050. među 20 država gde stanovnici dožive duboku starost su Švajcarska, Japan, Danska i Južna Koreja, dok je najstarija osoba na svetu Španjolka Marija Brenijas Morea, koja ima 117 godina.

Prema podacima ovog istraživanja, prosečan životni vek u Španiji će prema novim istraživanjima, do 2050. godine biti 85,5 godina, što je više od prosečnog životnog veka u Danskoj, koji iznosi 83,5 godina.

Većina istraživača misli da je razlog u načinu ishrane, koja je mediteranska i bazirana na ribi, žitaricama, voću, povrću.

Kako se navodi u istraživanjima, mnogi ljudi posećuju restorane koji nude masnu, prženu i začinjenu hranu, uz po koju čašu alkoholnog pića. Ovaj podatak upućuje na činjenicu da su se i mediteranske navike u ishrani promenile.

Stanovnici Španije strastveni su pušači, konzumiraju i alkoholna pića, a jako veliki broj njih i narkotike i u tome prednjače u Evropi, ukazuju ovi podaci.

Šta su Plave zone?

U svetu postoje plave zone u kojima žive stogodišnjaci po svojim receptima i pravilima. Taj pojam se odnosi na geografske regije u kojima žive najstarijih ljudi na svijetu. To su Ikarija u Grčkoj, Sardinija u Italiji, Okinava u Japanu, Nicouu u Kostariki, Loma Linda u Kaliforniji.

O ovoj temi pisao je Amerikanac Dan Batner koji je pojasnio zašto je životni vek stanovnika juga Evrope sve duži. Naveo je da je ceo proces starenja i dužine života povezan i sa genetikom predaka.

Pešačenje kao deo nasleđa koje produžava život

Preci ovih naroda su se mnogo kretali, a istraživanjem iz 2017. godine utvrđeno je da Španci prednjače u pešačenju i da im je prosek 5.936 koraka na dan.

Gradovi Španije su skoro prenaseljeni, pa Španci većinu svojih dnevnih obaveza završavaju pešaka.

Kako se navodi u istraživanjima koja su radile američke kompanije „Galup" i „Meta", oko 76 odsto Španaca oseća društvenu podršku.

Vođa istraživanja i šef „Galupa" Džon Klifton, naglasio je da Španci, međutim, nisu zadovoljni poslom koji rade.

Porodična sreća im je važna

Stanovnici Španije su četvrti u svetu po čvrstim porodičnim vezama.

Mnogi mladi ljudu nemaju mogućnosti da kupe stan, pa često u porodičnim kućama živi više generacija.

Zemlje juga Evrope ne ubrajaju se u najsrećnije države Evrope, kao što se time mogu pohvaliti Danska i Finska, ali su, bez obzira na to, zadovoljni životom.

(M.A./EUpravo zato/portalanalitika.me)