Međunarodni dan Roma je službeno proglašen 1990. godine u Serocku u Poljskoj, mestu četvrtog Svetskog romskog kongresa Međunarodne romske unije (IRU).

Na prvom internacionalnom okupljanju predstavnika romske zajednice iz četrnaest zemalja sveta usvojen je međunarodni naziv Rom, što na romskom znači čovek, a za himnu je izabrana pesma "Đelem, đelem", što prevedeno na srpski jezik znači "Išao sam, išao".

Takođe, doneta je odluka da romsku zastavu čini plavo-zelena dvobojnica sa crvenim točkom u sredini. Plava boja je simbol neba, slobode i bezgraničnog prostranstva, zelena predstavlja travu, put, život obeležen putovanjima, dok crveni točak označava simbol stalnog kretanja.

Ovim povodom u Srbiji je organizovan događaj pod nazivom "Romi za Srbiju, Srbija za Rome" na kom su pretresane teme koje se tiču položaju ove manjine u našoj zemlji i uloge Evropske unije.

Socijalno stanovi, kao način na koji EU pomaže

Jedan od načina na koji EU u Srbiji direktno podržava romske porodice u Srbiji jeste program EU "Podrška Evropske unije socijalnom stanovanju i aktivnoj inkluziji" (EU SHAI) koji je osmišljen da poboljša primenu politika socijalne inkluzije i obezbedi održiva stambena rešenja praćena merama aktivne inkluzije za najugroženiju populaciju. On je, pored romske nacionalne manjine, namenjen i onima koji nemaju krov nad glavom, žrtvama porodičnog nasilja i osobama sa invaliditetom

Evropska unija je za tu namenu u Srbiji izdvojila 27 miliona evra putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 2018. za 63 meseca sprovođenja Programa, a Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) izabrana je kao implementacioni partner.

 Kako je poručeno na skupu "Romi za Srbiju, Srbija za Rome", Romi u Srbiji su u boljem položaju – država pomaže u zdravstvu školstvu, a i došlo je do pada diskriminacije, a sve institucije, kao i civilni sektor imaju podršku Evropske unije.

Skupu je prisustvovao i ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre koji je podsetio da je društvo kako onoliko koliko su najugroženiji građani jaki i da Romi često nailaze na diskriminaciju, gotovo svakodnevno.

"Ne možemo dozvoliti da se takve stvari dešavaju i naša je dužnost, kao demokratskog društva, da se suprotstavimo ovakvoj društvenoj pojavi. Društvena uključenost je važna Evropskoj uniji jer su jednakost, solidarnost i ljudska prava među osnovnim vrednostima", naveo je Žiofre.

Ambasador EU je dodao da Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u Uniji, ima podršku iz Brisela.

"EU pruža podršku Srbiji da ojača kapacitete za uključenost Roma u institucionalni mehanizam, podiže svest i podržava romsku zajednicu i pruža pomoć svima koji učestvuju u inkluziji Roma u Srbiji".

Evropska unija je i najveći donator Srbiji kada je reč o uključenosti Roma, podsetio je Žiofre.

"Najveći donator Srbiji u projektima socijalnog uključivanja je Evropska unija, a od 2014. godine je investirala 115 miliona evra od čega je 30 miliona evra u poslednjih pet godina odobreno za projekte socijalnog stanovanja osetljivih kategorija stanovnistva, između ostalih i Roma i Romkinja", istakao je ambasador Žiofre.

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je da je zabeležen veliki napredak kada je reč o položaju Roma jer se danas, pre svega u školama, razgovara mnogo o različitostima kao bogatstvu svakog društva.

"Od svih Roma koji završe osnovnu školu, 51 posto njih upiše srednju školu, a 65 posto upisanih je završi i to je dobar rezultat. Ove godine 4.962 učenika upisalo je srednju školu zahvaljujući aktivnim merama, a preko 50 posto onih koji završe su devojke Romkinje i to su podaci na koje smo jako ponosni", rekla je ministraka.

Posebno je istakla da jedan posto studentske populacije čine Romi i da je to takođe više od proseka u okruženju.

Predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Dalibor Nakić istakao je da nije samo obezbeđenje stanova odnosno raseljavanje iz podstandardnih naselja rešenje za Rome, već da im je potreban posao i inkluzija.

"Projekti koji su se prošle godine realizovali bazirali su se na tome, jer su Romi dobili ne samo stanove već i podršku da započnu sopstveni biznis, da se zaposle, to je put kojim treba ići. Da se deca uključe u školski sistem, da se roditelji zaposle i plaćaju račune", rekao je Nakić.

On je pohvalio mere države koje su, kaže, bolje nego u Evropi a najbolje u regionu, pristup studentnskim domovima, stipendije, mogućnost zapošljavanja u fabrikama.

EU je podržala trajna rešenja stanovanja u 24 opštine širom Srbije, 5.000 ljudi je dobilo lična dokumenta, a 2.000 stipendija se svake godine dodeli romskim studentima.

Šta se očekuje od programa "Podrške Evropske unije socijalnom stanovanju i aktivnoj inkluziji"?

Prema planu koji je Evropska unija napravila na ovu temu, ideja je da ostvarivanjem ovog programa budu postignuta tri rezultata.

Prvi rezultati su jači kapaciteti institucija/organa/organizacija koje pružaju usluge stanovanja i aktivne inkluzije u cilju uspešnog i rodno odgovornog planiranja, sprovođenja stambenih programa i bitnih usluga podrške.

Drugi rezultat su odgovarajuća stambena rešenja obezbeđena najosetljivijim ženama i muškarcima, devojčicama i dečacima.

Na kraju, usluge zapošljavanja, socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstvene zaštitekomplementarne stambenim rešenjima obezbeđene najosetljviijim ženama i muškarcima, devojčicama i dečacima spadaju u treći očekivani rezultat.

Grupe kojima je projekat okrenut su pripadnici romske nacionalne manjine, žene u nepovoljnom položaju, posebno žene žrtve porodičnog nasilja, mladi na smeštaju / oni koji napuštaju smeštaj, osobe sa invaliditetom i drugi koji žive u neadekvatnim uslovima.

(JA/EUpravo zato/EU u Srbiji)