Tokom prvih meseci života, majčino mleko bebi istovremeno obezbeđuje energiju i hranljive materije, prenosi zaštitna antitela i predstavlja jedan od prvih načina na koji se uspostavlja blizak kontakt između majke i deteta.Sastav majčinog mleka se tokom vremena menja, prilagođava potrebama bebe kako ona raste i razvija se.

Zato se pravilnom dojenju ne pristupa samo kroz pitanje tehnike. Položaj bebe, način na koji prihvata dojku i koliko efikasno sisa utiče i na iskustvo same majke. Kada je beba pravilno postavljena i dobro uhvati dojku, hranjenje je efikasnije i prijatnije, dok su bol, ragade ili teškoće sa sisanjem znak da im je potrebna pomoć zdravstvenog radnika ili savetnika za dojenje.

Pravilno dojenje
Foto: Shutterstock

Koristi koje dojenje donosi se ne odnose samo na bebu. Ono je povezano sa manjim rizikom od određenih infekcija i bolesti kod dece, uključujući gastrointestinalne infekcije, upale uha i određene respiratorne bolesti, dok kod majki doprinosi smanjenju rizika od visokog krvnog pritiska, dijabetesa tipa 2 i karcinoma dojke i jajnika.

Ipak, važno je da se upamti kako uspešno dojenje nije test koji majka mora da položi. Svaka majka i svaka beba prolaze kroz određene okolnosti koje su svojstvene samo njima.

Cilj pravilnog dojenja nije stvaranje dodatnog pritiska, već pomoć majci i bebi da hranjenje bude bezbedno, efikasno i što prijatnije za oboje, iz tog razloga naša sagovornica Aleksandra Vušković, vršnjačka savetnica za dojenje Udruženja Roditelj, odgovara na najčešća pitanja koje brinu mame u prvim danima nakon porođaja.

Kako izgleda pravilan podoj?

"Ne postoji pravilan podoj i položaj. Pravi položaj je onaj koji odgovara mami i bebi, u kome se oboje osećaju prijatno," objašnjava Vušković.

Njen savet je da se mama pre podoja opusti, udobno smesti, a može i da postavi jastuke oko sebe kako bi se lepo namestila.

Kada prinosi bebu dojci, treba da obrati pažnju na tri stvari

Pre svega da su beba i mama prislonjene jedna uz drugu stomak uz stomak, da uho, rame i kuk bebe formiraju ravnu liniju i da se bradavica nalazi u visini bebinog nosića.

Potom mama može bradavicom da "golica" bebina usta i čeka da jako zine i otvori usta, pa tek onda bebu stavlja na dojku vodeći računa da beba postigne dubok, asimetričan hvat. To znači da je bebi više donji deo areole u ustima i da joj je bradavica na mekom nepcu. Usne treba da budu izvrnute spolja.

Tokom sisanja bebi treba da bude zabačena glavica, nos slobodan, a brada da dodiruje dojku. Tokom podoja se tačno vide periodi kada beba sisa i čuje njeno gutanje (vilicom će napraviti jedan duži pokret), dojenje ne sme da boli, a bradavica na kraju podoja treba da bude istog oblika kao i na početku.

Mama će znati da je beba pravilno obuhvatila areolu i bradavicu prilikom dojenja ukoliko je, kako kaže Vušković, ispunila sve uslove koje je prethodno nabrojala: veći deo areole je u bebinim ustima, dojenje mamu ne boli, i u toku podoja se čuje bebino gutanje i vidi pokret vilice.

Idealna dužina podoja i razmak između njih

Vušković odgovara da idealna dužina podoja ili razmak ne postoje: "Da bi dojenje funkcionisalo, neophodno je da se doji na zahtev. Dakle, da se prate bebine potrebe i da joj se da da sisa kad god ona to želi. Isto tako, ne ograničavati dužinu podoja, već je pustiti da završi kad ona to želi."

Kao razlog za ovako nešto navodi da ni nama niko ne ograničava vreme za koje ćemo pojesti obrok, niti nam neko kaže da li smemo da jedemo samo na tri ili četiri sata. Pod ovim, kako objašnjava, ne misli na ljude koji su na dijetama i striktnom režimu ishrane, pa imaju strogo kontrolisanu satnicu obroka iz određenih zdravstvenih razloga.

"Elem, kada beba završi sa jednom dojkom, treba joj ponuditi i drugu, pa ako želi super, ako ne, završavate podoj. Svakako naredni počinjete sa tom drugom dojkom. Ovo je važno da bi se obe dojke ravnomerno praznile i kako bi moglo da se stvara mleko. Zbog potencijalnog uobročavanja bebe se i upada u zamku, jer se ne prate bebine potrebe, pa nakon nekog vremena mama dođe u situaciju da nema dovoljno mleka," objašnjava ona.

Pravilno dojenje
Foto: Shutterstock

Kako da znamo da li beba pije dovoljno mleka?

"Pre svega pratimo bebine pelene, jer sve što unese, treba i da izbaci. Što se tiče mokrih pelena, prvih dana beba treba da ima jednu, do dve mokre pelene - mokrom pelenom se računa težina koja odgovara suvoj peleni u koju smo ulili 2-3 supene kašike vode. Nakon petog dana od rođenja, beba bi trebalo da ima šest do osam mokrih pelena. Što se tiče stolice, prvih dana će beba imati jednu do dve, a nakon petog dana, treba da ima najmanje tri velike, meke stolice zlatnožute zrnaste strukture. Nakon desetog dana minimum koji ukazuje da beba unosi dovoljne količine mleka jesu jedna do tri stolice za 24 sata i najmanje šest mokrih pelena." kaže Vušković.

Osim pelena, samo ponašanje bebe će otkriti da li je unela dovoljno mleka, pod ovim se misli na aktivno i raspoloženo dete koje u periodima budnosti uspostavlja kontakt sa roditeljima ili drugim ljudima iz okoline. Takođe, dodaje, da bi njena koža treba da bude ružičasta što ukazuje da je dovoljno hidrirana.

"I na kraju osim svih ovih pokazatelja, mamine grudi će nakon podoja biti mekše i lakše i imaće utisak kao da su prazne," zaključuje.

Saveti za pravilno dojenje
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato)