Učenici srednjih škola i studenti u Zagrebu, Rijeci, Puli, Zadru i Osijeku pridružili su se danas Štrajku mladih, akciji tokom koje su bojkotovali nastavu i organizovali okupljanja kako bi skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju. Protesti se održavaju u okviru međunarodnog pokreta InternationalYouth Strike, koji je istovremeno aktivan u više od 25 evropskih zemalja.

Pod sloganom "Za našu budućnost, ne njihove ratove", mladi poručuju da žele društvo u kojem će obrazovanje, stanovanje, zdravstvo i kvalitet života imati prednost nad vojnim izdvajanjima i naoružavanjem.

Organizatori ističu da je cilj akcije da se čuje glas generacija koje sve teže mogu da obezbede samostalan život, nastave školovanje i pronađu odgovarajući posao. Posebno upozoravaju na rast cena, visoke stanarine i nedostatak pristupačnog studentskog smeštaja.

Od stanovanja do zdravstva - šta mladi zahtevaju?

Inicijativa Štrajk mladih Hrvatska predstavila je program od 47 stranica sa ukupno 22 zahteva, raspoređena u nekoliko ključnih oblasti. Organizatori naglašavaju da je reč o prvoj verziji dokumenta, koji će naknadno biti dopunjavan uz predloge zainteresovanih građana.

Jedan od najvažnijih problema na koji ukazuju jeste nedostupnost stanovanja. Traže više mesta u studentskim domovima, zaštitu podstanara i razvoj javnog, pristupačnog stanovanja. Među konkretnim predlozima nalazi se i izgradnja 5.000 novih mesta u studentskim domovima do 2030. godine.

Kada je reč o životnom standardu, mladi traže mere za ublažavanje posledica inflacije, dostupnije osnovne namirnice, povoljniju ishranu u školama i na fakultetima, kao i poboljšanje uslova studentskog rada.

Značajan deo programa odnosi se i na obrazovanje i zdravstvo. Organizatori se zalažu za veća ulaganja u javne obrazovne i naučne ustanove, bolju dostupnost zdravstvene zaštite i unapređenje brige o mentalnom zdravlju. Posebno ističu potrebu za funkcionalnom studentskom poliklinikom i dostupnijim zdravstvenim uslugama za studente koji studiraju van mesta prebivališta.

Traže ukidanje obaveznog vojnog roka

Među zahtevima koji su izazvali posebnu pažnju javnosti nalazi se i ukidanje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj.

Organizatori smatraju da je ponovno uvođenje vojne obaveze diskriminatorno i traže izmene Zakona o odbrani. Ukoliko obavezno služenje ipak ostane na snazi, predlažu da civilna služba traje jednako dugo kao vojna, odnosno dva meseca, uz izjednačavanje novčane naknade.

Zalažu se i za smanjenje izdvajanja za odbranu sa 2,1 na jedan odsto bruto domaćeg proizvoda, kao i za odustajanje od daljeg povećanja vojnih budžeta i nabavke skupog naoružanja.

Prema njihovoj proceni, smanjenje vojnih izdataka moglo bi da oslobodi približno milijardu evra godišnje, koji bi bili usmereni u stanovanje, obrazovanje, nauku i kulturu.

U programu se nalaze i zahtevi za bolju zaštitu životne sredine, unapređenje javnog prevoza i železničke infrastrukture, kao i odlučnije rešavanje problema zagađenja i neodrživog razvoja.

Protesti u školama i na fakultetima, odaziv nije svuda isti

Štrajk nije organizovan na isti način u svim gradovima i obrazovnim ustanovama. Učenicima je ponuđeno nekoliko mogućnosti za iskazivanje podrške, izlazak sa časa na pet minuta, napuštanje poslednjeg časa ili zajednički izlazak iz škole.

U Rijeci su se učenici okupljali kod hotela Bonavija, dok su studenti bojkotovali predavanja na fakultetima. U Čakovcu su srednjoškolci napustili nastavu i krenuli ka centralnom gradskom trgu.

U pojedinim zagrebačkim školama zabeležen je značajan odziv. Učenici Klasične gimnazije naveli su da je u protestu učestvovalo oko 80 odsto đaka, dok u drugim školama i na pojedinim fakultetima nastava nije prekidana.

Ministarstvo nadležno za obrazovanje saopštilo je da nije dobilo zvanične najave škola o organizovanom bojkotu i upozorilo da izostanci bez opravdanog razloga neće biti priznati.

Organizatori odgovorili na kritike

Inicijativa se suočila i sa kritikama pojedinih političkih predstavnika. Hrvatski ministar obrazovanja Radovan Fuks okarakterisao je učesnike kao anarhiste, dok je lider Domovinskog pokreta Ivan Penava organizaciju protesta povezao sa ekstremnom levicom i komunizmom.

Organizatori su odbacili takve optužbe i poručili da njihovi zahtevi proizlaze iz svakodnevnih problema mladih, a ne iz želje za političkim sukobima.

U otvorenom pismu ministru Fuksu naveli su da ne žele da budu predstavljeni kao izmanipulisani ili nedovoljno informisani, već da očekuju da institucije ozbiljno razmotre probleme koje iznose.

Poručili su i da današnji bojkot nije kraj njihove aktivnosti, već početak šire borbe za promene. Ističu da njihov program nije konačan i da žele da u njegovom oblikovanju učestvuju i drugi građani.

Za organizatore, glavna poruka protesta jeste da pitanja stanovanja, obrazovanja, zdravstva i životnog standarda nisu samo problemi mladih, već teme koje određuju budućnost čitavog društva.

(EUpravo zato)