Loša finansijska situacija građana Srbije i konstantna briga za sve ono što sledi, godinama su pripremale narod na štednju, pa prema najnovijem istraživanju, svaki treći građanin ima oko 1.000 evra "u šteku".
U istraživanju Saveta za regionalnu saradnju, navodi se da u Srbiji 30,6 odsto građana može da pokrije nepredviđene troškove od 1.000 evra bez pozajmice.
Ovo istraživanje osim štednje, pokazalo je i da 59,2 odsto može svakog drugog dana da obezbedi obrok sa mesom, ribom ili njihovom zamenom.
Kakva je situacija u narodu i finansijska situacija građana, govore i podaci kada je u pitanju grejanje tokom zimskog perioda. Svoj dom zimi može da zagreje, a leti da rashladi na odgovarajućem nivou 63,2 odsto građana, stari nameštaj može da zameni 42,5 odsto, dok automobil za ličnu upotrebu može da priušti 56 odsto.
Jednonedeljni odmor van kuće svake godine, može da priušti 47,3 odsto građana.
Brige o bezbednosti
Životni troškovi i inflacija izazivaju najveću zabrinutost kod 76,3 odsto građana, nezaposlenost kod 68,7 odsto, a organizovani kriminal kod 72,6 odsto.
Istraživanje o percepciji bezbednosti sprovedeno je od 1. do 17. septembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu*, na uzorku od 6.003 ispitanika, pri čemu je u svakoj od tih sredina anketirano najmanje 1.000 ljudi.
U Srbiji 63,3 odsto ispitanika izbegava da sa sobom nosi veću količinu novca, 43,8 odsto ne izlazi noću, 3,4 odsto nosi nož, pištolj ili drugo oružje, dok je video-nadzor ili alarm ugradilo 24,8 odsto ispitanika.
Rezultati istraživanja predstavljeni su na panel-diskusiji u okviru Beogradske bezbednosne konferencije, koju je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Migracije
Na Zapadnom Balkanu 65 odsto ispitanika ne želi da ode na rad u inostranstvo, dok je 25 odsto izrazilo određenu nameru da se iseli. Neodređen plan ima 18 odsto ispitanika, konkretan plan šest odsto, a pet odsto preduzelo je određene korake u tom pravcu.
Među mladima uzrasta od 18 do 24 godine, 58 odsto razmatra mogućnost iseljenja, ali namera ne znači nužno da će do iseljenja i doći, pokazuje istraživanje.
Evropska unija ubedljivo prednjači kao najpoželjnije odredište za iseljenje, sa udelom od 35 odsto u Crnoj Gori do 60,3 odsto na Kosovu*. U centralnoj Srbiji taj procenat iznosi 41,1 odsto, dok su Sjedinjene Američke Države druga najpoželjnija destinacija koju su ispitanici naveli.
Prosečno poverenje u Evropsku uniju u državama Zapadnog Balkana iznosi 49 odsto, a u NATO 48 odsto. U Srbiji Evropskoj uniji veruje 20,6 odsto ispitanika, a NATO 8,9 odsto.
(EUpravo zato/Biznis.rs)