Ovaj proces najčešće ne izaziva bol, niti druge očigledne simptome. Zbog toga osteoporoza neretko, godinama ostaje neotkrivena - sve dok se ne dogodi prelom, ponekad i nakon sasvim bezazlenog pada ili nespretnog pokreta. Jedan od načina da se stanje kostiju proveri pre nego što nastanu ozbiljne posledice jeste denzitometrija, odnosno merenje mineralne gustine kostiju.

Ovaj pregled omogućava da se proceni koliko su kosti čvrste, otkrije smanjena koštana masa i proceni rizik od preloma. Iako se najčešće povezuje sa ženama nakon menopauze, postoje i drugi razlozi zbog kojih bi trebala da se kontroliše gustina kostiju.

Šta je denzitometrija i šta zapravo meri?

Denzitometrija je dijagnostička metoda kojom se meri mineralna gustina kostiju, odnosno količina minerala (pre svega kalcijuma), u određenoj zapremini ili površini koštanog tkiva. Najčešće se koristi DXA ili DEXA metoda, koja primenjuje dva snopa rendgenskih zraka različite energije kako bi se procenila gustinu kostiju.

Pregled se najčešće radi na lumbalnom delu kičme i kuku, jer su to mesta na kojima se često javljaju osteoporotični prelomi. U pojedinim slučajevima meri se i gustina kostiju podlaktice.

Međutim, denzitometrija ne otkriva samo da li osoba ima osteoporozu. Ona može da ukaže i na osteopeniju, stanje u kojem je gustina kostiju smanjena, ali još nije dostigla nivo karakterističan za osteoporozu.

Ovaj pregled ima značajnu ulogu u prevenciji, jer omogućava da se gubitak koštane mase prepozna pre nego dođe do preloma.

DEXA merenje
Foto: Shutterstock

Ko bi trebalo da meri gustinu kostiju?

Rizik od osteoporoze raste sa godinama, a posebno je izražen kod žena nakon menopauze. Razlog je smanjenje nivoa estrogena, hormona koji ima važnu ulogu u očuvanju koštane mase. Ipak, osteoporoza nije isključivo bolest starijih žena. Javlja se i kod muškaraca, kao i kod mlađih osoba koje imaju određene bolesti ili faktore rizika.

Prema preporukama američke Radne grupe za preventivne usluge (USPSTF), skrining denzitometrijom preporučuje se svim ženama starijim od 65 godina, kao i ženama nakon menopauze mlađim od 65 godina koje imaju povećan rizik od preloma.

Posebnu pažnju treba da obrate osobe koje: imaju prelom nakon relativno male povrede ili pada; imaju roditelja koji je imao prelom kuka; imaju malu telesnu težinu ili izraženu mršavost; rano su ušle u menopauzu ili duže vremena imaju niske nivoe estrogena; dugo koriste kortikosteroide; imaju reumatoidni artritis, određene bolesti štitaste žlezde ili druge bolesti koje mogu da utiču na metabolizam kostiju; puše ili prekomerno konzumiraju alkohol.

Kako izgleda merenje gustine kostiju?

Denzitometrija je jednostavan, bezbolan i neinvazivan pregled koji uglavnom traje između 10 i 20 minuta, u zavisnosti od aparata i regije koja se meri.

Tokom pregleda pacijent leži na posebnom stolu, dok se uređaj sa rendgenskim zracima polako pomera iznad tela i prikupljaju podaci o gustini kostiju. Najčešće nije potrebno da se skida odeća, ali je važno da ona ne sadrži metalne delove, poput rajsferšlusa, dugmadi ili kopči, koji mogu da utiču na rezultat.

Za razliku od nekih drugih radioloških pregleda, kod standardne DXA denzitometrije ne koriste se kontrastna sredstva, niti je potrebna posebna priprema. Ipak, pacijent bi trebalo da obavesti osoblje ako je nedavno imao radiološko snimanje sa kontrastom ili pregled koji uključuje barijum, jer to može da utiče na rezultate merenja gustine kostiju.

Jedna od prednosti ove metode jeste veoma mala doza zračenja, znatno niža nego kod standardnog rendgenskog snimanja. Ipak, pregled se ne preporučuje tokom trudnoće.

DEXA merenje
Foto: Shutterstock

Šta znače rezultati: T-skor i Z-skor?

Nakon pregleda rezultati se uglavnom izražavaju kroz dva pokazatelja: T-skor i Z-skor.

T-skor pokazuje koliko se mineralna gustina kostiju određene osobe razlikuje od prosečne gustine kostiju zdrave mlade odrasle osobe. Koristi se prvenstveno kod žena nakon menopauze i muškaraca starijih od 50 godina.

Rezultati se tumače na sledeći način: T-skor od -1 ili više, gde je gustina kostiju u granicama normale; T-skor između -1 i -2,5, koji ukazuje na osteopeniju, odnosno smanjenu gustinu kostiju; i T-skor od -2,5 ili niži, koji ukazuje na osteoporozu.

Što je T-skor niži, to je gustina kostiju manja, a rizik od preloma veći.

Z-skor se, s druge strane, koristi kod žena pre menopauze, muškaraca mlađih od 50 godina i dece. On poredi gustinu kostiju sa vrednostima koje su uobičajene za osobe istog uzrasta i pola. Z-skor od -2 ili niži označava gustinu kostiju ispod očekivanog raspona za uzrast i može da bude razlog za dodatno ispitivanje.

Rezultat denzitometrije se ne tumači izolovano. Lekar uzima u obzir i godine, prethodne prelome, druge bolesti, lekove koje osoba koristi i ukupni rizik od preloma. Takođe, osteopenija ne znači da će osoba razviti i osteoporozu.

Denzitometrija: Kada i zašto meriti gustinu kostiju?
Foto: Prevencija kao garancija

 (EUpravo zato)