Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je progresivno oboljenje koje se karakteriše suženjem disajnih puteva i respiratornim simptomima poput otežanog disanja, zviždanja u plućima, kašljem i zamaranjem.

Bolest često prati i niz drugih hroničnih oboljenja, naročito kardiovaskularnih, koja otežavaju postavljanje dijagnoze i dodatno pogoršavaju njen tok, objašnjava za EUpravo zato dr Dragan Stanojević, specijalista pneumoftiziolog-subspecijalista pulmolog u Specijalnoj bolnici za nespecifične plućne bolesti "Sokobanja" u Sokobanji.

Pušenje i aerozagađenje, prema njegovim rečima, predstavljaju najvažnije faktore rizika, ali u nastanku bolesti učestvuju i genetski faktori, među kojima je nedostatak alfa-1 antitripsina usled promena u genu SERPINA1.

Takođe, dugotrajna izloženost štetnim materijama dovodi do oštećenja epitela disajnih puteva, hronične inflamacije, ožiljavanja i razaranja plućnog tkiva. Posledica je sužavanje malih disajnih puteva, zadržavanje vazduha u plućima i smanjenje njihove elastičnosti.

Oko 6,5 odsto stanovništva u Srbiji ima ovu bolest

HOBP je među tri vodeća uzroka smrti u svetu, a godišnje od nje umre oko tri miliona ljudi. Prema epidemiološkim procenama koje navodi naš sagovornik, u Srbiji od nekog oblika ove bolesti boluje između 400.000 i 600.000 odraslih, odnosno oko 6,5 odsto stanovništva. Ipak, procenjuje se da približno polovina obolelih nema postavljenu dijagnozu.

HOPB
Foto: Shutterstock

Razlog je taj, što se simptomi često razvijaju postepeno i pripisuju pušenju ili starosnoj dobi. Zbog toga se bolest neretko otkrije tek tokom egzacerbacije, odnosno naglog pogoršanja.

"Postoje oblici HOBP-a kod kojih su respiratorni simptomi blagi, skoro zanemarljivi, ali dominira smanjenje kondicije i umor pri uobičajenim fizičkim aktivnostima", objašnjava naš sagovornik.

Najčešće tegobe su nedostatak vazduha, zviždanje pri disanju, kašalj, iskašljavanje i zamaranje, dok se u uznapredovalim fazama javljaju i modra kože i sluzokoža. U slučajevima kada simptomi nisu izraženi, bolest može da napreduje i dovede do značajnog, nepovratnog pada plućne funkcije.

Prema procenama, oko 50.000 ljudi u Srbiji ima uznapredovali oblik HOBP-a koji zahteva složenije lečenje, uključujući i kiseoničnu terapiju.

Pušenje nije jedini faktor rizika

Dugogodišnje pušenje duvana i duvanskih proizvoda je najvažniji faktor rizika za razvoj HOBP, a verovatnoća obolevanja raste sa ukupnom količinom popušenih cigareta na dnevnom nivou tokom jedne godine (tkz.paklo-godina). Ipak, bolest se javlja i kod nepušača.

U riziku su i osobe izložene pasivnom pušenju, hemijskim agensima, pesticidima, industrijskoj prašini, kao i dimu koji nastaje sagorevanjem drveta, uglja i drugih organskih materijala u domaćinstvu ili radnoj sredini.

Značajnu ulogu ima i zagađenje vazduha. Azotni i sumporni oksidi, ozon, organske i neorganske prašine, teški metali i drugi zagađivači doprinose nastanku bolesti. Naš sagovornik posebno ističe kako je aerozagađenje važan faktor rizika u srednje razvijenim zemljama, među kojima je i Srbija.

Spirometrija je ključna za rano otkrivanje

Za dijagnozu HOBP-a najvažnija metoda je spirometrija, jednostavan i brz test kojim se mere forsirani disajni volumeni i procenjuje postojanje opstrukcije u disajnim putevima.

"Spirometrija je dijagnostička metoda koja predstavlja zlatni standard za dijagnozu HOBP-a", ističe naš sagovornik.

Ova metoda je jednostavna, neinvazivna i može da se ponavlja, zbog čega bi trebalo da bude zastupljena u svim zdravstvenim ustanovama, uključujući i ambulante u ruralnim sredinama, kako smatra dr Stanojević. Posebno je značajna za pušače i druge osobe koje su dugotrajno izložene faktorima rizika.

Pošto je u pitanju progresivna bolest, jako je važno da se sa lečenjem počne odmah nakon postavljanja dijagnoze. Terapija prvenstveno uključuje lekove u vidu aerosola(pumpica), koji ublažavaju simptome i doprinose usporavanju toka bolesti. Međutim, jednako je važno da se prestane sa pušenjem i izbegavaju druge štetne materije iz životne i radne sredine.

Posebno mesto u lečenju ima plućna rehabilitacija, koja obuhvata individualni program vežbi disanja, trening respiratorne i opšte muskulature, vežbe kondicije i promene životnih navika.

"Plućna rehabilitacija predstavlja nezaobilaznu potporu i u velikoj meri poboljšava kvalitet života. Disajne vežbe su jako važne i imaju za cilj jačanje dijafragme kao glavnog mišića za disanje, ali i jačanje tzv.interkostalne muskulature koja takođe učestvuju u disajnom radu. Sve to ima za cilj smanjenje osećaja dispneje i usporavanje progresije bolesti", naglašava dr Stanojević.

HOPB
Foto: Shutterstock

U Srbiji se ovaj vid rehabilitacije, prema njegovim rečima, ne primenjuje dovoljno, iako postoji specijalizovana ustanova, Specijalna bolnica za nespecifične plućne bolesti "Sokobanja".

Pacijenti sa dijagnostikovanom HOBP i srednje teškom ili teškom opstrukcijom, potvrđenom spirometrijom, mogu da ostvare pravo na upućivanje u ovaj centar radi specijalizovane rehabilitacije u trajanju od 21 dan, u skladu sa pravilima zdravstvenog osiguranja.

Infekcije mogu da izazovu ozbiljna pogoršanja

Jedan od najčešćih uzroka pogoršanja HOBP jesu respiratorne infekcije izazvane virusima i bakterijama. Kod osoba sa već oštećenim disajnim putevima svaka infekcija može dodatno da pogorša stanje, ubrza napredovanje bolesti i dovede do komplikacija.

Zato je prevencija infekcija posebno važna. Sagovornik ističe značaj vakcinacije protiv sezonskog gripa, tokom jeseni, kao i vakcinacije protiv pneumokoka, uz ostale mere zaštite od infekcija.

Izbegavanje pasivnog pušenja, prestanak pušenja i smanjenje izloženosti aerozagađenju takođe su važni koraci u prevenciji i kontroli bolesti. Ipak, prema mišljenju našeg sagovornika, ovo je bolest savremenog društva, i broj obolelih će nastaviti da raste iz godine u godinu.

"Potrebna je stalna edukacija stanovništva o faktorima rizika za nastanak ove bolesti i širenje svesti o štetnom uticaju duvanskog dima, kako kod aktivnih pušača tako i kod onih koji su izloženi pasivnom pušenju“, zaključuje dr Stanojević.

HOBP: Simptomi bolesti pluća i terapija
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato)