Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je progresivno oboljenje koje se karakteriše suženjem disajnih puteva i respiratornim simptomima poput otežanog disanja, zviždanja u plućima, kašljem i zamaranjem.
Bolest često prati i niz drugih hroničnih oboljenja, naročito kardiovaskularnih, koja otežavaju postavljanje dijagnoze i dodatno pogoršavaju njen tok, objašnjava za EUpravo zato dr Dragan Stanojević, specijalista pneumoftiziolog-subspecijalista pulmolog u Specijalnoj bolnici za nespecifične plućne bolesti "Sokobanja" u Sokobanji.
Pušenje i aerozagađenje, prema njegovim rečima, predstavljaju najvažnije faktore rizika, ali u nastanku bolesti učestvuju i genetski faktori, među kojima je nedostatak alfa-1 antitripsina usled promena u genu SERPINA1.
Takođe, dugotrajna izloženost štetnim materijama dovodi do oštećenja epitela disajnih puteva, hronične inflamacije, ožiljavanja i razaranja plućnog tkiva. Posledica je sužavanje malih disajnih puteva, zadržavanje vazduha u plućima i smanjenje njihove elastičnosti.
Oko 6,5 odsto stanovništva u Srbiji ima ovu bolest
HOBP je među tri vodeća uzroka smrti u svetu, a godišnje od nje umre oko tri miliona ljudi. Prema epidemiološkim procenama koje navodi naš sagovornik, u Srbiji od nekog oblika ove bolesti boluje između 400.000 i 600.000 odraslih, odnosno oko 6,5 odsto stanovništva. Ipak, procenjuje se da približno polovina obolelih nema postavljenu dijagnozu.
Razlog je taj, što se simptomi često razvijaju postepeno i pripisuju pušenju ili starosnoj dobi. Zbog toga se bolest neretko otkrije tek tokom egzacerbacije, odnosno naglog pogoršanja.
"Postoje oblici HOBP-a kod kojih su respiratorni simptomi blagi, skoro zanemarljivi, ali dominira smanjenje kondicije i umor pri uobičajenim fizičkim aktivnostima", objašnjava naš sagovornik.
Najčešće tegobe su nedostatak vazduha, zviždanje pri disanju, kašalj, iskašljavanje i zamaranje, dok se u uznapredovalim fazama javljaju i modra kože i sluzokoža. U slučajevima kada simptomi nisu izraženi, bolest može da napreduje i dovede do značajnog, nepovratnog pada plućne funkcije.
Prema procenama, oko 50.000 ljudi u Srbiji ima uznapredovali oblik HOBP-a koji zahteva složenije lečenje, uključujući i kiseoničnu terapiju.
Spirometrija je ključna za rano otkrivanje
Za dijagnozu HOBP-a najvažnija metoda je spirometrija, jednostavan i brz test kojim se mere forsirani disajni volumeni i procenjuje postojanje opstrukcije u disajnim putevima.
"Spirometrija je dijagnostička metoda koja predstavlja zlatni standard za dijagnozu HOBP-a", ističe naš sagovornik.
Ova metoda je jednostavna, neinvazivna i može da se ponavlja, zbog čega bi trebalo da bude zastupljena u svim zdravstvenim ustanovama, uključujući i ambulante u ruralnim sredinama, kako smatra dr Stanojević. Posebno je značajna za pušače i druge osobe koje su dugotrajno izložene faktorima rizika.
Pošto je u pitanju progresivna bolest, jako je važno da se sa lečenjem počne odmah nakon postavljanja dijagnoze. Terapija prvenstveno uključuje lekove u vidu aerosola(pumpica), koji ublažavaju simptome i doprinose usporavanju toka bolesti. Međutim, jednako je važno da se prestane sa pušenjem i izbegavaju druge štetne materije iz životne i radne sredine.
Posebno mesto u lečenju ima plućna rehabilitacija, koja obuhvata individualni program vežbi disanja, trening respiratorne i opšte muskulature, vežbe kondicije i promene životnih navika.
"Plućna rehabilitacija predstavlja nezaobilaznu potporu i u velikoj meri poboljšava kvalitet života. Disajne vežbe su jako važne i imaju za cilj jačanje dijafragme kao glavnog mišića za disanje, ali i jačanje tzv.interkostalne muskulature koja takođe učestvuju u disajnom radu. Sve to ima za cilj smanjenje osećaja dispneje i usporavanje progresije bolesti", naglašava dr Stanojević.
U Srbiji se ovaj vid rehabilitacije, prema njegovim rečima, ne primenjuje dovoljno, iako postoji specijalizovana ustanova, Specijalna bolnica za nespecifične plućne bolesti "Sokobanja".
Pacijenti sa dijagnostikovanom HOBP i srednje teškom ili teškom opstrukcijom, potvrđenom spirometrijom, mogu da ostvare pravo na upućivanje u ovaj centar radi specijalizovane rehabilitacije u trajanju od 21 dan, u skladu sa pravilima zdravstvenog osiguranja.
Infekcije mogu da izazovu ozbiljna pogoršanja
Jedan od najčešćih uzroka pogoršanja HOBP jesu respiratorne infekcije izazvane virusima i bakterijama. Kod osoba sa već oštećenim disajnim putevima svaka infekcija može dodatno da pogorša stanje, ubrza napredovanje bolesti i dovede do komplikacija.
Zato je prevencija infekcija posebno važna. Sagovornik ističe značaj vakcinacije protiv sezonskog gripa, tokom jeseni, kao i vakcinacije protiv pneumokoka, uz ostale mere zaštite od infekcija.
Izbegavanje pasivnog pušenja, prestanak pušenja i smanjenje izloženosti aerozagađenju takođe su važni koraci u prevenciji i kontroli bolesti. Ipak, prema mišljenju našeg sagovornika, ovo je bolest savremenog društva, i broj obolelih će nastaviti da raste iz godine u godinu.
"Potrebna je stalna edukacija stanovništva o faktorima rizika za nastanak ove bolesti i širenje svesti o štetnom uticaju duvanskog dima, kako kod aktivnih pušača tako i kod onih koji su izloženi pasivnom pušenju“, zaključuje dr Stanojević.
(EUpravo zato)