Pet država Evropske unije – Finska, Poljska, Letonija, Estonija i Litvanija – odlučile su da se povuku iz Otavske konvencije, međunarodnog sporazuma koji zabranjuje upotrebu, proizvodnju i skladištenje protivpešadijskih mina.

Ovo predstavlja značajan zaokret u bezbednosnoj politici Evrope, podstaknut rastućom pretnjom iz Rusije, prenosi CNN.

Inače, Otavska konvencija potpisana je 1997. godine kao deo posthladnoratovskih napora ka globalnom razoružanju, a do početka ove godine potpisalo ju je 165 država.

Šta predstavlja Otavska konvencija?

Otavska konvencija potpisana je 1997. godine kao dio posthladnoratovskih napora prema globalnom razoružanju, a do početka ove godine potpisalo ju je 165 država. Ipak, neke od najvećih vojnih sila – poput Rusije, Kine, SAD-a, Indije i Pakistana – nikada joj se nisu pridružile. U zajedničkoj izjavi u martu, Poljska i tri baltičke zemlje najavile su povlačenje iz sporazuma, tvrdeći da je potrebna nova procena koji su tipovi oružja prihvatljivi u svetlu ruske agresije. Istakli su kako je njihovim oružanim snagama potrebna “veća fleksibilnost i sloboda izbora” za odbranu istočnog krila NATO-a.

Odluka je izazvala snažne reakcije nevladinih organizacija i boraca za ljudska prava, koji upozoravaju da se radi o opasnom koraku unazad.

Protivpešadijske mine, smatraju stručnjaci, spadaju među najopasnija oružja jer ne biraju žrtvu i mogu ubijati decenijama nakon završetka sukoba.

Organizacija Amnesty International posebno je kritikovala Finsku zbog njene najave povlačenja iz konvencije, naglašavajući da se time ugrožavaju životi civila i narušava višedecenijski napredak u borbi protiv neselektivnog oružja.

„To je uznemirujući korak unazad“, poručili su iz organizacije.

(M.A./EUpravo zato/vecernji.hr)