Evropski parlament će tužiti vlade EU nakon jer je isključen iz pregovora o velikom predlogu za odbranu, potvrdili su visoki zvaničnici, prenosi briselski Euractiv.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je u martu paket za odbranu vredan 800 milijardi evra, koji uključuje predlog za podizanje 150 milijardi evra zajmova za jačanje nabavke oružja među zemljama EU, nazvan SAFE.

Međutim, fon der Lajen je aktivirala hitnu klauzulu iz ugovora EU koja zaobilazi Evropski parlament, što znači da samo Savet – sastavljen od nacionalnih vlada – može da menja i usvaja predlog, izbacujući poslanike iz procesa. Ranije ove nedelje, predsednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola zapretila je pravnim postupkom pred Sudom pravde Evropske unije, tražeći od Komisije da preispita pravni osnov akta.

Sada zvaničnici Parlamenta kažu da idu do kraja.

"Učinićemo to i nema ničeg što više ujedinjuje Parlament od ovakvih stvari", rekao je jedan visoki zvaničnik, dok je portparolka EP, Paula Pino, potvrdila da će Komisija poslati pismo Parlamentu u kojem opravdava svoje postupke. Ovo nije prvi put da fon der Lajen – predsednica Komisije od 2019. godine – koristi ovu hitnu klauzulu za brzo donošenje zakona.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen Foto: Alexandros Michailidis/Alexandros Michailidis

Komisija je koristila ovu izvršnu meru za brzo donošenje zakona u vezi sa zajedničkom nabavkom vakcina i energetskom krizom izazvanom ratom Rusije u Ukrajini. Parlament ima otprilike dva meseca da podnese tužbu nakon što Savet usvoji SAFE predlog. Sud EU mogao bi da donese odluku u roku od dve godine.

Kako funkcioniše donošenje zakona u EU i zašto je ovo sada "problem"?

U Evropskoj uniji (EU), zakone obično donose dve glavne institucije zajedno, Evropski parlament (predstavljaju ga poslanici koje biraju građani država članica) i Savet EU (čine ga ministri vlada država članica).

Zajedno imaju zadatak da usvajaju i menjaju zakone predložene od strane treće institucije – Evropske komisije, koja funkcioniše kao izvršno telo EU. U normalnim uslovima, predlozi zakona prolaze kroz demokratsku proceduru, gde oba tela (Parlament i Savet) moraju da se dogovore pre nego što zakon stupi na snagu. Ova procedura se zove suodlučivanje (ili „obična zakonodavna procedura“).

U martu 2025, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je ogroman odbrambeni paket vredan 800 milijardi evra, od čega se 150 milijardi evra odnosi na predlog nazvan SAFE – plan za zajedničko zaduživanje kako bi se evropske zemlje lakše opremile oružjem i vojnom opremom.

evropska unija.jpg
Foto: Bogdan Hoyaux/EC - Audiovisual Service

Ali, umesto da ide putem suodlučivanja, Komisija je odlučila da koristi specijalnu „hitnu klauzulu“ iz Ugovora o EU (član 122. UFEU), koja joj omogućava da predlaže i sprovodi mere u kriznim situacijama bez konsultacije sa Parlamentom. To znači da samo Savet, odnosno nacionalne vlade, ima pravo da menja i usvaja predlog – Parlament je potpuno isključen.

Zbog toga Parlament upozorava na ozbiljan demokratski deficit. Poslanici smatraju da je potpuno neprihvatljivo da tako važna odluka bude doneta samo od strane Komisije i Saveta, bez ikakvog nadzora ili doprinosa izabrane zakonodavne vlasti. Za mnoge u Parlamentu, ovo predstavlja podrivanje osnovnih demokratskih principa Unije.

Ovo nije prvi put da predsednica Komisije Ursula fon der Lajen koristi hitnu klauzulu, poznatu kao član 122. UFEU, kako bi ubrzala donošenje važnih mera. Isti mehanizam korišćen je tokom pandemije za nabavku vakcina i u energetskim merama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, u ovom slučaju poslanici tvrde da nema jasne krize koja bi opravdala izbegavanje redovne zakonodavne procedure, što kod mnogih izaziva zabrinutost zbog mogućnosti zloupotrebe ovih vanrednih ovlašćenja.

Zbog svega toga, Parlament je najavio da će pokrenuti pravnu borbu protiv Saveta pred Sudom pravde Evropske unije. Cilj nije samo da se ospori trenutna odluka, već i da se postavi jasan pravni presedan koji bi sprečio slične poteze u budućnosti.

Postupak će biti pokrenut čim Savet usvoji SAFE predlog, a Parlament ima rok od dva meseca da formalno podnese tužbu. Iako presuda može stići tek za dve godine, i možda neće zaustaviti primenu SAFE-a, njeno značenje bi moglo biti ključno – kao pravno ograničenje izvršne vlasti i zaštita uloge Parlamenta u zakonodavnom procesu EU.

(EUpravo zato.rs)