Na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu je treći dan programa u EU paviljonu protekao u znaku održivosti, inovacija i konkretnih priča ljudi koji žive od poljoprivrede. Od mirisa irskog gulaša i razgovora uz doručak, do dronova, pametnih senzora i iskustava malih proizvođača koji su uz podršku evropskih fondova modernizovali proizvodnju, posetioci su mogli da vide kako evropske politike izgledaju u praksi – na njivi, farmi i u učionici.
Poljoprivreda koja traje 365 dana
Dan je otvoren programom u EU Kuhinji sa doručkom u kojem su učestvovali učenici i nastavnici Poljoprivredne škole sa domom u Futogu. Kroz razgovor o obrazovanju i budućnosti mladih u agraru, nastavnik i doktor veterinarske medicine Goran Milošev ukazao je na specifičnost rada u poljoprivrednom obrazovanju.
On je objasnio da rad u poljoprivrednoj školi nije ograničen samo na nastavu, već traje 24 časa dnevno, 365 dana u godini. Tokom doručka, nastavnik je istakao da škola do sada nije imala prilike da bude podržana od strane Evropske unije, iako za to postoji velika potreba.
"Mi smo srednja škola u kojoj je nastavni proces na prvom mestu. Specifični smo jer naša nastavna sredstva nisu samo tabla i sveska, nego i hektari zemlje, plastenici, pčele i zapravo sve ono što praktično čini poljoprivredu. Zato smo mi rašireni na više strana i 365 dana škola funkcioniše. Ovakvi događaji su nam svakako potrebni, više kontakta, promocije, prepoznavanja, gostovanja, da bi smo se sretali sa različitim ljudima i idejama, i rezultata će sigurno biti, pogotovo što Evropska unija ulaže mnogo u sektor mladih, ekologije i životne sredine", poručio je.
Objasnio je da im je najviše potrebna nova škola, nov objekat, koja bi mogla da prati savremene trendove, na toj istoj lokaciji gde smo.
"Tu su nam park, staklenici, pčelinjaci, životinje, hektari. To je ono što bi nam značilo, jer smo ipak najveća poljoprivredna škola u Srbiji", rekao je Milošev.
Učenik Poljoprivredne škole u Futogu, tehničar Luka Solar, ispričao je zašto svoju budućnosti vidi upravo na veterini.
"Vidim svoju budućnost u veterini i uvek mi je bio cilj da budem tehničar veterinarske medicine. Smatram da jeste perspektivno, jer programeri možda nisu postojali pre 2.000 godina, a medicina postoji od kada je nas. Više sam za veterinu u farmskom smislu, to možda nije lakši put, ali je to ono što ja volim i što smatram da je važno za budućnost", poručio je.
Održivost više nije tema budućnosti
Centralni deo dana bio je panel "Održivost, Evropska unija i poljoprivreda u Srbiji", na kojem su predstavnici EBRD-a, IPARD programa i korisnici evropskih fondova govorili o izazovima i mogućnostima za domaće proizvođače.
Erna Kurtović Gabela iz EBRD-a predstavila je programe SME Go Green i Go Digital in the Western Balkans, namenjene malim i srednjim preduzećima. Fokus je, kako je objasnila, na energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije, digitalizaciji i automatizaciji procesa.
"Fokus je da firme automatizuju svoje procese, da ih digitalizuju, kako bi bili efikasniji i ostvarili određene uštede", navela je Kurtović Gabela, podsećajući da korisnici mogu ostvariti grantove od 10 do 15 odsto investicije.
V.d, direktora Uprave za agrarna plaćanja, Nemanja Lečić, ocenio je da je iza Srbije intenzivan period završetka IPARD 2 programa, kroz koji je realizovano oko 135 miliona evra, od čega je oko 100 miliona finansirano iz fondova Evropske unije.
"IPARD nam omogućava i približava savremene standarde koje poljoprivrednici često posmatraju kao luksuz koji mnogo košta, ali to baš nije tako", rekao je Lečić.
Saša Đukić iz kompanije GREEN FOREST COMPANY iz Kovilja, korisnik EBRD programa, rekao je da savremena mehanizacija danas nije pitanje prestiža, već bezbednosti i efikasnosti rada.
"Idemo ka tome da radna mesta budu olakšana, da budu bezbednija, da ekonomija radi mnogo bolje i brže", poručio je Đukić.
Male farme, velike promene
U okviru programa "Stvarne priče", predstavljena su iskustva korisnika EBRD podrške iz porodične farme Bjekić, koja se bavi proizvodnjom jaja.
Dragana Bjekić-Golo objasnila je da su uz podršku programa uspeli da nabave italijansku mašinu za sortiranje i pakovanje konzumnih jaja, a da je procedura bila jednostavnija nego na mnogim domaćim konkursima.
"Procedura je bila veoma jednostavna i kratka. Mislim da je sve trajalo oko mesec dana", rekla je ona.
Nikola Golo dodao je da su želeli da modernizuju proizvodnju i zamene zastarelu opremu savremenijom tehnologijom koja ubrzava rad i donosi uštede.
"Osnova naše proizvodnje počiva na dva ključna stuba - dobrobiti i zdravlju životinja, kao i posvećenosti ljudi i primeni savremene tehnologije", istakao je Golo.
Diplomatija kroz ukus
Dan je završen u neformalnijoj atmosferi, uz "EU ručak" posvećen Irskoj. Posetioci su imali priliku da prisustvuju pripremi tradicionalnog irskog gulaša, koji su predstavili predstavnici Ambasade Irske u Srbiji zajedno sa gostujućim kuvarom Aleksandrom Pešićem.
Zamenik šefa misije Ambasade Irske Brajan Igan rekao je da je impresioniran veličinom i energijom Novosadskog sajma, ali i interesovanjem građana za predstavljanje evropskih zemalja.
"Ljudi su odlično reagovali, ništa nam nije ostalo. Mislim da postoje sličnosti između srpskog i irskog gulaša - oba su zimska jela koja greju", rekao je Igan.
Treći dan programa u EU paviljonu pokazao je da se razgovori o održivosti i evropskim integracijama danas vode mnogo konkretnije nego ranije kroz tehnologiju, obrazovanje, iskustva proizvođača i svakodnevni život ljudi koji od poljoprivrede žive.
(EUpravo zato/EU za tebe)